Pretraživanje
Prikaz rezultata 1-10 od 10
Trauma neizrecivog i oblikovanјe identiteta: besudbinstvo Imrea Kertesa / Trauma of the unspeakable and the shaping of identity: fatelessness by Imre Kertesz
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Na primeru romana "Besudbinstvo" Imrea Kertesa osvetlićemo umetničko transponovanje ličnog logorskog iskustva: sve doživlјeno pisac stavlјa pod snažnu kontrolu pripovedne samosvesti. Postupak očuđenja obeležava dve prelomne ...
Na margini istorije: životinje i Holokaust u romanu "Aveti iz jednog malog grada" Ivana Ivanjija / On the marigins of history: animals and the Holocaust in Ivan Ivanji's book "Aveti iz jednog malog grada"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu se razmatra način predstavljanja Holokausta u romanu Ivana Ivanjija. Njegova posebnost sastoji se u tome da autor svoju pažnju posvećuje ne samo ljudima, nego i životinjama (odnosno psima). Ovaj postupak dozvoljava ...
Brunova percepcija Jevreja u romanu “Dečak u prugastoj pidžami” Džona Bojna / Bruno's perception of the Jews in the novel “The boy in striped pyjamas” by John Boyne
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Predmet rada je razumevanje položaja Jevreja unutar logora očima nemačkog dečaka Bruna u romanu “Dečak u prugastoj pidžami” Džona Bojna. Promena sredine i urođena ljudska potreba za socijalizacijom Brunovu svest usmerava ...
Sa distance - Silvija Plat, pesme o Holokaustu i pitanјe identifikacije „ne-žrtve” / From a distance - Sylvia Plath, Holocaust poems and the question of "non-victim" identification
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Jedna od najupečatlјivijih metafora u poetici kontroverzne američke pesnikinje Silvije Plat predstavlјa njenu identifikaciju sa nacističkim progonom Jevreja u Drugom svetskom ratu. Poznata je tendencija kritike da Platovu ...
Jevrejsko nasleđe u dramskom stvaralaštvu Harolda Pintera / Jewish heritage in Harold Pinter's plays
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U središtu dramskih tekstova Harolda Pintera, posebno u onim iz rane faze njegovog stvaralaštva nalazi se odnos između čoveka i jezika. Likovi iz njegovih drama ne mogu da se suoče sa bolnom prošlošću, te u njihovim ...
(Post)memorija i naracija traume: zlokobni “Crni psi” Ijana Makjuana / (Post)memory and the trauma narrative: the eerie “Black dogs” by Ian Mcewan
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Savremeni britanski romanopisac Ijan Makjuan u svojim romanima nerijetko se vraća istoriji Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Roman "Crni psi" predstavlja vjernu sliku tog burnog i intrigantnog istorijskog konteksta, koji ...
Šoa/Holokaust: knјiževnokulturološki odgovor / Shoa/Holocaust - literary-cultural response
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Cilј rada je da pokuša da sagleda sličnosti i razlike u načinima reprezentacije Holokausta kod Jevreja i pripadnika drugih naroda, u različitim kulturama: na Zapadu, u Izraelu, u Srbiji. Ovom zadatku ćemo pristupiti ...
Aktuelnost Holokausta u drami "Pepeo pepelu" Harolda Pintera / Currency of the Holocaust in Harold Pinter's play “Ashes to ashes”
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu ćemo istražiti na koji način Harold Pinter reaktualizuje temu Holokausta u drami „Pepeo pepelu”. Naročita pažnja biće usmerena na upotrebu tišine kao dramskog sredstva i prikaz odnosa između zločinca, žrtve i svedoka ...
Histoire et postmemoire: "Histoire des grandsparents que je n'ai pas eus" d'Ivan Jablonka / Istorija i postmemorija: "Histoire des grands-parents que je n'ai pas eus" Ivana Jablonke
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Dans son essai "L'ere du temoin" (1998), Annette Wieviorka distingue trois temps pour decrire l'histoire de la memoire de la Shoah. Le dernier est qualifie d' "ere du temoin". Aujourd'hui, les ecrivains qui racontent cet ...
Trauma - memorija i naracija: A. Bariko i S. Žaprizo / Trauma - memory and narration: A. Baricco and S. Japrisot
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Kompleksnost odnosa između traume, memorije i naracije istražena je na ratnim romanima "Ova priča" Alesandra Barika i "Veridba je dugo trajala" Sebastijena Žaprizoa. Istraživanje se bazira na analizi radova teoretičara ...