Претраживање
Приказ резултата 1-10 од 18
Progutati M/mamac: čitanje Albaharijevog predstavljanja Holokausta u kontekstu postjugoslovenskih ratova / Swallowing the Bate: Reading David Albahari’s Representation of the Holocaust against the Background of the 1990s Yugoslav Wars
(Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)
Ovo izlaganje ispituje povezanosti između holokausta i ratova iz 1990-ih godina u romanu Davida Albaharija Mamac (1996). Dosadašnja kritika već je ukazala na “kopernikanski obrt” koji postoji između Albaharijevih ranih, ...
Odnos prema prošlosti i istoriji holokausta - Staro sajmište / Relation to the past and the history of the Holocaust - Staro sajmiste
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2023)
U ovom radu bavićemo se mestom Staro sajmište, koje tokom Drugog svetskog rata dobija novu svrhu i postaje jevrejski logor, kao i time kakav je odnos društva i vlasti prema ovom mestu, koje je tokom svoje istorije postalo ...
Kulturno dobro „Staro sajmište - Logor gestapoa” - mesto zaborava i/ili sećanјa / Staro Sajmište Gestapo Concentration Camp - a place of remembrance and/or a place of oblivion
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Kulturno dobro „Staro sajmište - Logor Gestapoa” u Beogradu, osmišlјeno i realizovano kao reprezentativan sajamski kompleks koji je trebalo da bude podstrek ekonomskom razvoju Kralјevine Jugoslavije, za vreme rata pretvoreno ...
Postkolonijalno promišljanјe evropskog Holokausta / Postkolonialubersicht des Europaischen Holocaust
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
„Holokaust je otvorio kapiju do tada nepoznatih iskustava”, navodi Asmanova (2011: 14), dok Sezer (2015: 14) navodi da je priča o Holokaustu priča o varvarstvu ispolјenom nad neevropskim narodima koje su Evroplјani podržavali ...
Sa distance - Silvija Plat, pesme o Holokaustu i pitanјe identifikacije „ne-žrtve” / From a distance - Sylvia Plath, Holocaust poems and the question of "non-victim" identification
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Jedna od najupečatlјivijih metafora u poetici kontroverzne američke pesnikinje Silvije Plat predstavlјa njenu identifikaciju sa nacističkim progonom Jevreja u Drugom svetskom ratu. Poznata je tendencija kritike da Platovu ...
Holokaust u memoarskim delima Grigorija Gliše Babovića (1886-1961) / The Holocaust in the memoirs of Grigorije Gliša Babović (1886-1961)
(Kragujevac : Spomen-park "Kragujevački oktobar", 2023)
Rad predstavlјa pokušaj da se ukaže na značaj dva dela memoarskog karaktera - "Dnevnik 1941-1945" (2005) i "Letopis Šapca 1933-1944" (2010) - Grigorija Gliše Babovića (1886-1961) za proučavanje Holokausta na prostoru ...
Efekat Holokausta u romanu "Gec i Majer" Davida Albaharija / Holocaust effect in "Gotz and Meyer" by David Albahari
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U ovom radu, a na primeru romana "Gec i Majer" Davida Albaharija i u okvirima post-modernističke poetike, biće reči o "junaku kao tipu", predstavniku istoriografske metafikcije, kog Linda Hačion naziva "podesnim tipom". U ...
Feniks je ženskog roda: (ne)mogućnost isceljenja traume izrečene sotto voce / Phoenix is female: the (im)possibility of healing trauma voiced in sotto voce
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U ovom radu bavićemo se reprezentacijom traume Holokausta iz ženske perspektive u igranim filmovima „Ida” (2013) Pavela Pavlikovskog , „Feniks” (2014) Kristijana Pecolda, i u Netfliks mini-seriji „Neortodoksna” (2020) ...
Problem razgraničenja svetova - "Semper idem" Đorđa Lebovića / Problem of the demarcation of worlds - Đorđe Lebović's "Semper idem"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu ćemo ukazati na nekoliko ključnih tačaka u vezi sa narativnim strategijama koje Đorđe Lebović primenjuje u delu "Semper idem". Postupci tekstualizacije jevrejskih tema u književnosti pisanoj na srpskom jeziku poetički ...
Aušvic: skandal za mišljenje ili skandal mišljenja
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2018)
... "Na istom tragu, neposredno suočena sa Holokaustom, Hana Arent (Hannah Arendt) zaključuje da ni religijsko ni filozofsko nasleđe nije uspevalo da pojmi „radikalno zlo“, uključujući i tvorca tog izraza, Imanuela Kanta ...