Postkolonijalno promišljanјe evropskog Holokausta
Postkolonialubersicht des Europaischen Holocaust
2021
Преузимање 🢃
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
„Holokaust je otvorio kapiju do tada nepoznatih iskustava”, navodi Asmanova (2011: 14), dok Sezer (2015: 14) navodi da je priča o Holokaustu priča o varvarstvu ispolјenom nad neevropskim narodima koje su Evroplјani podržavali i zatvarali oči pred njim sve do trenutka kada je nacizam postao „kolonijalni sistem u srcu Evrope” (Fanon 2017: 33). Hana Arent razgrađuje ideju o „večnom antisemitizmu” i ekskluzivnom pravu Jevreja na najveću žrtvu (Arent 2000: 16) ukazujući, među prvima, na povezanost imperijalizma i totalitarizma. U radu će biti dat prikaz promišlјanja evropskog Holokausta iz ugla teoretičara postkolonijalnih studija, studija genocida i studija sećanja. U radu će se ukazati na ideološke i organizacione sličnosti između evropskog Holokausta i masovnih stradanja tokom kolonijalne prošlosti Nemačke, čiji bi se ishod mogao označiti kao genocid. Cilј rada nije umanjenje strahote i trauma slovenskih i jevrejskih žrtava, već ukazivanje na nejednakost pri tretiranju događaja sa genoci...dalnim ishodom koji su se odigrali kako na evropskoj, tako i na vanevropskoj pozornici.
In dieser Arbeit wird der europaische Holocaust aus der Sicht von Theoretikern postkolonialer Studien, Volkermordstudien und Gedachtnisstudien untersucht. Die Ausgangsthese der Arbeit ist die Idee, dass sich der Nationalsozialismus auf den Ideen des Imperialismus entwickelte, mit dem Unterschied, dass die kolonialen Eroberungen auf europaischem Boden gerichtet waren. Es wurde darauf hingewiesen, dass in deutscher Gesellschaft mehr uber die deutsche Kolonialvergangenheit gesprochen werden muss und dass die intensive Arbeit am Holocaust einen philosophisch-rechtlichen Rahmen und eine Terminologie fur die Aufarbeitung dieses Themas bietet. Die Arbeit weist auf die ideologischen und organisatorischen Ahnlichkeiten und Unterschiede zwischen dem europaischen Holocaust und dem Massenleiden wahrend der deutschen Kolonialvergangenheit hin, dessen Ergebnis als Volkermord bezeichnet werden konnte, was die These problematisiert, dass der europaische Holocaust ein einzigartiges Ereignis ist. Ziel d...er Arbeit war es nicht, die Angst und das Trauma slawischer und judischer Opfer zu verringern, sondern auf die Ungleichheit bei der Behandlung von Ereignissen mit einem genozidalen Ausgang hinzuweisen, der sowohl auf europaischer als auch auf auftereuropaischer Ebene stattfand.
Кључне речи:
(post)kolonijalizam / Holokaust / nacionalsocijalizam / antisemitizam / rasizam / evrocentrizam / (post)colonialism / Holocaust / national socialism / Antisemitism / racism / Eurocentrism / (Post-)Kolonialismus / Holocaust in Europa / Holocaust in Afrika / Nationalsozialismus / Antisemitismus / Rassismus / EurozentrismusИзвор:
Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/1, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet, 2021, 93-107Издавач:
- Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet
Напомена:
- Izdavanje ovog zbornika podržalo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.
Колекције
TY - CHAP AU - Rakić, Nataša P. PY - 2021 UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2084 AB - „Holokaust je otvorio kapiju do tada nepoznatih iskustava”, navodi Asmanova (2011: 14), dok Sezer (2015: 14) navodi da je priča o Holokaustu priča o varvarstvu ispolјenom nad neevropskim narodima koje su Evroplјani podržavali i zatvarali oči pred njim sve do trenutka kada je nacizam postao „kolonijalni sistem u srcu Evrope” (Fanon 2017: 33). Hana Arent razgrađuje ideju o „večnom antisemitizmu” i ekskluzivnom pravu Jevreja na najveću žrtvu (Arent 2000: 16) ukazujući, među prvima, na povezanost imperijalizma i totalitarizma. U radu će biti dat prikaz promišlјanja evropskog Holokausta iz ugla teoretičara postkolonijalnih studija, studija genocida i studija sećanja. U radu će se ukazati na ideološke i organizacione sličnosti između evropskog Holokausta i masovnih stradanja tokom kolonijalne prošlosti Nemačke, čiji bi se ishod mogao označiti kao genocid. Cilј rada nije umanjenje strahote i trauma slovenskih i jevrejskih žrtava, već ukazivanje na nejednakost pri tretiranju događaja sa genocidalnim ishodom koji su se odigrali kako na evropskoj, tako i na vanevropskoj pozornici. AB - In dieser Arbeit wird der europaische Holocaust aus der Sicht von Theoretikern postkolonialer Studien, Volkermordstudien und Gedachtnisstudien untersucht. Die Ausgangsthese der Arbeit ist die Idee, dass sich der Nationalsozialismus auf den Ideen des Imperialismus entwickelte, mit dem Unterschied, dass die kolonialen Eroberungen auf europaischem Boden gerichtet waren. Es wurde darauf hingewiesen, dass in deutscher Gesellschaft mehr uber die deutsche Kolonialvergangenheit gesprochen werden muss und dass die intensive Arbeit am Holocaust einen philosophisch-rechtlichen Rahmen und eine Terminologie fur die Aufarbeitung dieses Themas bietet. Die Arbeit weist auf die ideologischen und organisatorischen Ahnlichkeiten und Unterschiede zwischen dem europaischen Holocaust und dem Massenleiden wahrend der deutschen Kolonialvergangenheit hin, dessen Ergebnis als Volkermord bezeichnet werden konnte, was die These problematisiert, dass der europaische Holocaust ein einzigartiges Ereignis ist. Ziel der Arbeit war es nicht, die Angst und das Trauma slawischer und judischer Opfer zu verringern, sondern auf die Ungleichheit bei der Behandlung von Ereignissen mit einem genozidalen Ausgang hinzuweisen, der sowohl auf europaischer als auch auf auftereuropaischer Ebene stattfand. PB - Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet T2 - Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/1, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet T1 - Postkolonijalno promišljanјe evropskog Holokausta T1 - Postkolonialubersicht des Europaischen Holocaust T1 - Postcolonial reflection on the European Holocaust SP - 93 EP - 107 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2084 ER -
@inbook{ author = "Rakić, Nataša P.", year = "2021", abstract = "„Holokaust je otvorio kapiju do tada nepoznatih iskustava”, navodi Asmanova (2011: 14), dok Sezer (2015: 14) navodi da je priča o Holokaustu priča o varvarstvu ispolјenom nad neevropskim narodima koje su Evroplјani podržavali i zatvarali oči pred njim sve do trenutka kada je nacizam postao „kolonijalni sistem u srcu Evrope” (Fanon 2017: 33). Hana Arent razgrađuje ideju o „večnom antisemitizmu” i ekskluzivnom pravu Jevreja na najveću žrtvu (Arent 2000: 16) ukazujući, među prvima, na povezanost imperijalizma i totalitarizma. U radu će biti dat prikaz promišlјanja evropskog Holokausta iz ugla teoretičara postkolonijalnih studija, studija genocida i studija sećanja. U radu će se ukazati na ideološke i organizacione sličnosti između evropskog Holokausta i masovnih stradanja tokom kolonijalne prošlosti Nemačke, čiji bi se ishod mogao označiti kao genocid. Cilј rada nije umanjenje strahote i trauma slovenskih i jevrejskih žrtava, već ukazivanje na nejednakost pri tretiranju događaja sa genocidalnim ishodom koji su se odigrali kako na evropskoj, tako i na vanevropskoj pozornici., In dieser Arbeit wird der europaische Holocaust aus der Sicht von Theoretikern postkolonialer Studien, Volkermordstudien und Gedachtnisstudien untersucht. Die Ausgangsthese der Arbeit ist die Idee, dass sich der Nationalsozialismus auf den Ideen des Imperialismus entwickelte, mit dem Unterschied, dass die kolonialen Eroberungen auf europaischem Boden gerichtet waren. Es wurde darauf hingewiesen, dass in deutscher Gesellschaft mehr uber die deutsche Kolonialvergangenheit gesprochen werden muss und dass die intensive Arbeit am Holocaust einen philosophisch-rechtlichen Rahmen und eine Terminologie fur die Aufarbeitung dieses Themas bietet. Die Arbeit weist auf die ideologischen und organisatorischen Ahnlichkeiten und Unterschiede zwischen dem europaischen Holocaust und dem Massenleiden wahrend der deutschen Kolonialvergangenheit hin, dessen Ergebnis als Volkermord bezeichnet werden konnte, was die These problematisiert, dass der europaische Holocaust ein einzigartiges Ereignis ist. Ziel der Arbeit war es nicht, die Angst und das Trauma slawischer und judischer Opfer zu verringern, sondern auf die Ungleichheit bei der Behandlung von Ereignissen mit einem genozidalen Ausgang hinzuweisen, der sowohl auf europaischer als auch auf auftereuropaischer Ebene stattfand.", publisher = "Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet", journal = "Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/1, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet", booktitle = "Postkolonijalno promišljanјe evropskog Holokausta, Postkolonialubersicht des Europaischen Holocaust, Postcolonial reflection on the European Holocaust", pages = "93-107", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2084" }
Rakić, N. P.. (2021). Postkolonijalno promišljanјe evropskog Holokausta. in Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/1, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet., 93-107. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2084
Rakić NP. Postkolonijalno promišljanјe evropskog Holokausta. in Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/1, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet. 2021;:93-107. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2084 .
Rakić, Nataša P., "Postkolonijalno promišljanјe evropskog Holokausta" in Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/1, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet (2021):93-107, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2084 .
Related items
Showing items related by title, author, creator and subject.
-
Memory mediation by first- and second-generation survivors: Why they said nothing: mother and daughter on one and the same war by Magda Bošan Simin and Nevena Simin / Posredovanje u sećanju preživelih prve i druge generacije: Magda Bošan Simin i Nevena Simin "Zašto su ćutale: majka i ćerka o istom ratu"
Vidaković Petrov, Krinka (Kraków : Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellońskiego (Jagiellonian University Press), 2018) -
Ćutati ili govoriti: pedagoški aspekti Holokaust-diskursa / To be silent or to speak: pedagogical aspects of the Holocaust-discourse
Čebašek, Aleksandra V. (Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022) -
Šoa/Holokaust: knјiževnokulturološki odgovor / Shoa/Holocaust - literary-cultural response
Karić, Milica M. (Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)