Претраживање
Приказ резултата 1-10 од 20
Od stida i lutanja do jevrejske teme (uslovljenost porekla i literature u delu Aleksandra Tišme) / From shame and wandering to the Jewish theme (conditionality of origin and literature in the work of Aleksandar Tišma)
(Novi Sad : Ruža S. Knežević Perunović, 2018)
U radu se analizira uzročno-posledična veza između pripovedačkog opusa Aleksandra Tišme i njegovog (dvostrukog) porekla koje ga je, na nesvesnom nivou, guralo u stid i samoću i sputavalo njegovo stvaralaštvo. Ova uslovljena ...
The Role of Concentration Camps in the Policies of the Independent State of Croatia (NDH) in 1941 / Uloga koncentracionih logora u politici Nezavisne Države Hrvatske (NDH) 1941.
(Belgrade : Institute for Balkan Studies, Serbian Academy of Sciences and Arts, 2015)
The paper-based on archival, published and press sources, and relevant literature presents the ideological basis and enforcement of the Croatian policy of the extermination of the Serbs and Jews in the Independent State ...
Slovenski Judje: zgodovina in holokavst II. Razprave in članki z znanstvenih srečanj Šoa - spominjajmo se 2012/2013 / Slovenački Jevreji: Istorija i Holokaust II. Diskusije i članci sa naučnih skupova Šoa - da se podsetimo 2012/2013.
(Maribor : Center judovske kulturne dediščine Sinagoga Maribor, 2013)
Tale Zbornik prispevkov je večinoma nasledek vsakoletne prireditve v režiji Sinagoge Maribor, ki poteka že več let na dan spomina na holokavst pod naslovom Šoa - spominjajmo se. Vsako leto ta dogodek, enodnevni znanstveni ...
Jevrejski arhetip u prozi Aleksandra Tišme (romani Knjiga o Blamu i Upotreba čoveka): doktorska disertacija / Jewish archetype in the prose of Aleksandar Tišma (novels The Book of Blam and The Use of Man): Doctoral dissertation
(Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, 29-09-2016)
U romanima Knjiga o Blamu i Upotreba čoveka Aleksandra Tišme dominantne teme jesu rat i sudbina čoveka u ratu, a posebno jevrejskog čoveka. Govoriti o romanima Aleksandra Tišme znači najpre govoriti o traganju za identitetom, ...
Prozni opus Aleksandra Tišme: doktorska disertacija / The prose works of Aleksandar Tišma: Doctoral dissertation
(Beograd : Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet, 17-12-2014)
Doktorska disertacija "Prozni opus Aleksandra Tišme" bavi se, u formi monografije, delom tog značajnog pisca druge polovine 20. veka. Uvod se bavi specifičnim mestom Aleksandra Tišme u srpskoj književnosti, kao i osnovnim ...
Aušvic danas - opraštanјe kao pomirenјe i nemirenјe / Auschwitz today - forgiveness and reconciliation
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Iako Aušvic može biti definisan kao „živopisan i stravičan primer radikalnog zla društvenog sveta” (Dž. Finlajson), tradicionalne etičke kategorije neadekvatne su kada se govori o Holokaustu. Na tragu Adornove teze da je ...
Majka, sestra u "Porodičnom cirkusu" ("Bašta, pepeo", "Peščanik", "Rani jadi") / Mother, sister in trilogy "Family circus" ("Garden, ashes", "Hourglass", "Early sorrows")
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Osnovna namera rada je da prikaže likove majke i sestre u trilogiji „Porodični cirkus” Danila Kiša. Ova trilogija sadrži romane: „Bašta, pepeo“ (Bašta, pepeo), „Peščanik“ (Peščanik) i „Rani jadi“ (Rani jadi). Cilj nam je ...
Trauma neizrecivog i oblikovanјe identiteta: besudbinstvo Imrea Kertesa / Trauma of the unspeakable and the shaping of identity: fatelessness by Imre Kertesz
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Na primeru romana "Besudbinstvo" Imrea Kertesa osvetlićemo umetničko transponovanje ličnog logorskog iskustva: sve doživlјeno pisac stavlјa pod snažnu kontrolu pripovedne samosvesti. Postupak očuđenja obeležava dve prelomne ...
Kulturno dobro „Staro sajmište - Logor gestapoa” - mesto zaborava i/ili sećanјa / Staro Sajmište Gestapo Concentration Camp - a place of remembrance and/or a place of oblivion
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Kulturno dobro „Staro sajmište - Logor Gestapoa” u Beogradu, osmišlјeno i realizovano kao reprezentativan sajamski kompleks koji je trebalo da bude podstrek ekonomskom razvoju Kralјevine Jugoslavije, za vreme rata pretvoreno ...
Postkolonijalno promišljanјe evropskog Holokausta / Postkolonialubersicht des Europaischen Holocaust
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
„Holokaust je otvorio kapiju do tada nepoznatih iskustava”, navodi Asmanova (2011: 14), dok Sezer (2015: 14) navodi da je priča o Holokaustu priča o varvarstvu ispolјenom nad neevropskim narodima koje su Evroplјani podržavali ...