Претраживање
Приказ резултата 31-40 од 54
Laura Papo Bohoreta
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1967)
Laura Papo rodila se 15. marta 1891. godine u Sarajevu od oca Jude (Leon) Levia i majke Estere. Kao prvorođena dobila je nadimak Bohoreta. Od 1900. do 1908. godine porodica je živjela u Carigradu. Laura je imala pet sestara ...
Balkanski i slovenski elementi u judeo-španskom jeziku Jugoslavije / Balkan and Slovenian elements in the Judeo-Spanish language of Yugoslavia
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1967)
Svestranom proučavanju jidiša, posebno njegove istorije, koje je svojim dugogodišnjim radom toliko obogatio Maks Vajnrajh (Weinreich), daje se veliki doprinos i proučavanju jezika Jevreja širom sveta. Judeo-španski (poznat ...
Jevrejski pisci i teme na teritoriji današnje Jugoslavije / Jewish writers and topics in present-day Yugoslavia
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1970)
Doprinos Jevreja pisaca jugoslovenskoj i svetskoj književnosti ni jedan istoričar književnosti nije do sada sveobuhvatnim naučnim radom analizirao, tako da se ovoj temi na ovako malom prostoru i sa nedovoljno prostudiranih ...
The feminine sphere of Yiddish heritage. Review of the book: Joanna Lisek (2018), "Kol isze - głos kobiet w poezji jidysz (od XVI w. do 1939 r.)". Sejny: Wydawnictwo Pogranicze / Ženska sfera jidiš nasleđa. Prikaz knjige: Joanna Lisek (2018), "Kol isze - głos kobiet w poezji jidysz (od XVI w. do 1939 r.)". Sejny: Wydawnictwo Pogranicze
(Warsaw : Institute of Slavic studies of the Polish academy of sciences, 2020)
The review presents the monograph "Kol isze - głos kobiet w poezji jidysz (od XVI w. do 1939 r.)" [Kol ishe: The Voice of Women in Yiddish Poetry (from the 16th Century to 1939)], published in 2018 by Joanna Lisek. The ...
Partizanska agada / Partisan Haggadah
(Novi Sad : Kulturni centar Vojvodine "Miloš Crnjanski", 2023)
Šani Altarac je sa Raba otišao 1943. u izbeglištvo po srpskim krajevima Banije i Korduna, tamo napisao poemu i preko stihova iz Hagade opisao izbeglički život. Poemu je prepisao i predao Arhivu Jevrejskog istorijskog muzeja ...
Dragocen doprinos Sefarda poznavanju Servantesa u Srbiji i Jugoslaviji / Valuable contribution by Sephardic Jews to appreciating Cervantes in Serbia and Yugoslavia
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 2009)
U radu koji sledi predstavljamo delovanje trojice Sefarda sa područja Srbije i Jugoslavije, koji su krajem XIX i početkom XX veka dali značajan doprinos upoznavanju naše sredine sa stvaralaštvom Migela de Servantesa. Reč ...
Izmjenjena nacija / A changed nation
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1962)
Otac novohebrejske lirike Hajim Nahman Bialik je 1904 godine, pod utiskom kišinjevskog pogroma, u kome je 6. aprila 1903. poginulo četrdeset i pet Jevreja, napisao svoju čuvenu pesmu "U gradu davljenja". Pjesnika nije ...
Hajim S. Davičo (1854-1918)
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1967)
Ova kratka biografija Hajima S. Daviča nema pretenzija da pruži potpunu sliku njegove mnogostruke i interesantne ličnosti. Širok, radoznao i obrazovan duh, Davičo je delovao sa uspehom u raznim oblastima: kao diplomatski, ...
Jevrejsko-španski jezik: komentarisana bibliografija literature i periodike / Judeo-Spanish language: an annotated bibliography of literature and periodicals
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 2003)
Cilj ovog članka je da pruži bibliografske podatke i omogući bolje snalaženje u literaturi o jeziku i kulturi sefardskih Jevreja na Orijentu. Naročita pažnja posvećena je jevrejsko-španskom jeziku u sefardskim zajednicama ...
"Ne zaboravi" - osamdeset godina kasnije / "Don't forget" - eighty years later
(Novi Sad : Kulturni centar Vojvodine "Miloš Crnjanski", 2023)
"Tačno osamdeset godina prošlo je od vremena kada je dr Hinko Gotlib, zatočenik logora Kralјevica, napisao svoju jednočinku „Ne zaboravi” ili „Zapamti”, koja se danas po prvi put štampa. Purim, jevrejski praznik sećanja ...