Pretraživanje
Prikaz rezultata 31-40 od 134
Pojedinačno i kolektivno pamćenјe kao poetička konstanta u "Jevrejskim pričama" Ive Andrića / Individual and collective memory as poetic constants in "Jewish stories" by Ivo Andrić
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu se uočavaju, zapažaju i obrazlažu sva ona bitna obeležja identitetskog koda, koja u najvećoj meri definišu i determinišu likove Jevreja i njihove sudbine omeđene vremenom i prostorom, a donekle fundamentalno markirane ...
Nosač Samuel kao nosiva sinegdoha / Samuel the carrier as a synecdoche carrier
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U članku se istražuje sinegdohalnost pripovijedaka Isaka Samokovlije na korpusu "Nosač Samuel i druge priče". Pri analizi se polazi od koncepata Nelsona Goodmana i Mary Louise Pratt, pri čemu se ustanovljuje korelacija ...
Plaćanјe krivice (pet jevrejskih likova u Andrićevim pripovetkama) / Payment of guilt (five Jewish characters in Andrić's short stories)
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U Andrićevim pripovetkama, Jevrejima pripada posebno mesto. Oni su predstavlјeni kao individualni i kolektivni izrazi arhetipske žrtve. Rad ima za cilј da analitičko-sintetičkom metodom osvetli autorov pristup jevrejstvu ...
Ka materijalističkoj teologiji? / Toward a materialist theology?
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju ; Banja Luka : Filozofski fakultet, 2023)
"Ona dva vrlo široko određena i suprotstavljena tabora unutar kojih se (mislilo da se) filozofsko mišljenje kretalo - idealizam i materijalizam - kod Teodora Adorna (Theodor W. Adorno) samo uslovno se mogu locirati; naime, ...
Postholokaustovska čitanja u jevrejskoj i hrišćanskoj misli: komparativni aspekti / Post-Holocaust readings in Jewish and Christian thought: comparative aspects
(Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju ; Banja Luka : Filozofski fakultet, 2023)
"Pitanje saznavanja Holokausta u njegovoj postmemorijskoj pojavnosti nemoguće je svesti na jednoznačne, univokalne narative, čak ni kada je govor o Holokaustu izveden iz direktno dokumentovanih istorijskih podataka. S ...
Jevrejstvo iz perspektive deteta u romanu "Semper idem" Đorđa Lebovića / Jewish personhood from a child's perspective in the novel "Semper idem" by Đorđe Lebović
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Rad je zasnovan na tumačenju dečje percepcije sveta odraslih u Lebovićevom romanu "Semper idem", a naročito sudbine Jevreja u Somboru. Ispripovedan u prvom licu roman sužava vidokrug na lični doživlјaj, stvara utisak ...
Aktuelnost Holokausta u drami "Pepeo pepelu" Harolda Pintera / Currency of the Holocaust in Harold Pinter's play “Ashes to ashes”
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu ćemo istražiti na koji način Harold Pinter reaktualizuje temu Holokausta u drami „Pepeo pepelu”. Naročita pažnja biće usmerena na upotrebu tišine kao dramskog sredstva i prikaz odnosa između zločinca, žrtve i svedoka ...
Psalmi u Starom zavetu i srednјovekovnoj apokrifnoj knјiževnosti / Psalms in the Old testament and medieval Apocryphic literature
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Komparativnom metodom dovodimo u saodnos tekstove starozavetne knjige Psalama i srednjovekovnog starozavetnog apokrifa "Kako David napisa Psaltir". Ispitujemo poreklo psalama, prilike u kojima su izvođeni, instrumente uz ...
Transformacija bestijarijumskog kompleksa starozavetne "Knјige proroka Jone" u "Romanu o Londonu" Miloša Crnјanskog / Transformation of the bestiary complex of the Old testament "Book of Jonah" in "A novel of London" by Miloš Crnjanski
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu se, sa posebnim osvrtom na "Knjigu proroka Jone", uspostavlјa bestijarijumski kompleks "Starog zaveta", te se kroz arhitekstualnu interakciju spomenute knjige i "Romana o Londonu" sagledavaju bestijske metamorfoze ...
Histoire et postmemoire: "Histoire des grandsparents que je n'ai pas eus" d'Ivan Jablonka / Istorija i postmemorija: "Histoire des grands-parents que je n'ai pas eus" Ivana Jablonke
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Dans son essai "L'ere du temoin" (1998), Annette Wieviorka distingue trois temps pour decrire l'histoire de la memoire de la Shoah. Le dernier est qualifie d' "ere du temoin". Aujourd'hui, les ecrivains qui racontent cet ...