Претраживање
Приказ резултата 1-10 од 52
The Yugoslav planting campaign in Martyrs’ Forest 1952-1955: symbolism, rituals and meaning / Akcija sađenja jugoslovenskog dela Šume mučenika 1952-1955: simbolika, rituali i značenje
(Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije, 2021)
This article will try to examine the phenomenon of memorial forests and their role in the creation of the Holocaust memory of the Jewish community in Yugoslavia. Our intention is to present the Yugoslav Jewish tradition ...
Konkurs za podizanje Spomenika jevrejskim borcima i žrtvama fašizma na Sefardskom groblju u Beogradu, 1951-1952. godine / 1951-1952 competition for the Monument to the fallen Jewish soldiers and victims of fascism in the Sephardi cemetery in Belgrade
(Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije, 2020)
U želji da očuva sećanje na svoje sunarodnike stradale u Holokaustu, već tokom prvih posleratnih godina jevrejska zajednica u Jugoslaviji je počela da gradi spomenike posvećene stradalim jevrejskim žrtvama i borcima. Među ...
Likovi iz "Ranih jada" (osim Eduarda Sama, majke i sestre) / Characters from "Rani jadi" (except Eduard Sam, mother and sister)
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Svrha rada je da predstavi sve likove (osim Eduarda Sama, majke i sestre) iz knjige „Rani jadi“ Danila Kiša, prvog romana njegove porodične trilogije/cirkusa. U romanu je primarni fokus na Andreasu Semu i njegovim sećanjima ...
Poetika svedočenјa spasenih: od svitaka do velike priče / The poetics of the testimony of the saved: from megilas to the big story
(Niš : Filozofski fakultet, 2022)
Predmet rada je analiza žanrovskih odlika heterogenog korpusa svedočanstava o Holokaustu nastalih neposredno na tlu nacističkih logora i onih oblikovanih sa veće vremenske distance od proživlјenih iskustava, sačuvanih u ...
Diskurzivne reprezentacije Holokausta: stvaralaštvo Anselma Kifera / Discursive representations of the Holocaust: the work of Anselm Kiefer
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Rad obrađuje pitanje uloge i odgovornosti umetnika pri (vizuelnom) predstavljanju Holokausta, uzimajući kao relevantan primer stvaralaštvo nemačkog slikara Anselma Kifera, koji se smatra jednim od najvažnijih umetnika koji ...
Ćutati ili govoriti: pedagoški aspekti Holokaust-diskursa / To be silent or to speak: pedagogical aspects of the Holocaust-discourse
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Idejna osnova rada jeste pokušaj sagledavanja Holokausta kao kulturološko-sociološko-pedagoškog fenomena kroz inovativno sagledavanja Holokausta ne samo kao istorijskog događaja već i kao diskursa koji u sebi sakriva i ...
Suočavanje sa počinilačkom prošlošću u filmu “Lore” rediteljke Kejt Šortland / Dealing with the Nazi past in Kate Shortland's movie "Lore"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Cilj rada jeste prepoznavanje i analiza pet strategija potiskivanja nesavladane prošlosti u filmu Lore rediteljke Kejt Šortland. U radu je predstavljeno i objašnjeno pet strategija potiskivanja prošlosti prema nemačkoj ...
Nepravo u Nemačkoj za vreme nacionalsocijalizma / Non-low in Germany during national socialism
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Nepravo je pojam kojim se obeležava pravni poredak Trećeg Rajha. Osnov funkcionisanja ovakvog poretka bila su oprečna pravna rešenja do kojih se dolazilo zloupotrebom pravne nauke i pravne prakse. Osnivanjem Akademije za ...
Reprezentacija logora u romanu “Pisanje ili život” Horhea Sempruna / La representation du camp dans le roman "L’ecriture ou la vie” de Jorge Semprun
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
U ovom radu biće reči o reprezentaciji logora Buhenvald u Nemačkoj u delu “Pisanje ili život” Horhea Sempruna koji je tu bio deportovan za vreme Drugog svetskog rata. Horhe Semprun u ovom autobiografskom romanu pokušava ...
Transgenerational Memory: from pre-Holocaust to post-Yugoslavia / Pamięć międzypokoleniowa: od czasów przed Holokaustem do okresu postjugosłowiańskiego
(Warszawa : Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences, 2020)
The study focuses on Fanika as an example of documentary writing by first and second-generation survivors, i.e. women in the mother-daughter relationship (Hanna Altarac/Fanika Lučić and Branka Jovičić), both from Sarajevo, ...