Претраживање
Приказ резултата 91-100 од 203
Jedan stari statut Jevrejske sefardske opštine u Sarajevu / An old statute of the Jewish Sephardic community in Sarajevo
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1970)
U arhivi Jevrejske opštine Sarajevo nađen je možda najstariji Statut bivše Jevrejske sefardske opštine u Sarajevu "Štatut por la keila španjola israelit en Saraj" (Statut španjolsko-izraelitske opštine u Sarajevu). Ovaj ...
Bitoljski Jevreji u Narodnooslobodilačkoj borbi / The Bitola Jews in the People's liberation struggle
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1958)
U Bitolju je nekada živela brojno velika i ekonomski dosta jaka jevrejska zajednica. Bilo je to pre Balkanskih ratova, kada je Bitolj (Monastir) predstavljao važan trgovački centar sa razvijenim privrednim životom. Posle ...
Stari popisi novosadskih Jevreja / Old inventory of Jews from Novi Sad
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1962)
Istraživači istorije novosadskih Jevreja sačinili su registar jevrejskog stanovništva ovog grada iz spiskova tadašnjih kućevlasnika. Ovi podaci sačuvani su u arhivu Magistrata još od 1748. godine. U Zemaljskom arhivu ...
Mušl Fium, Jevrejin sa Rijeke: podaci o jednoj jevrejskoj porodici na Rijeci i u Senju početkom XVI stoleća / Mušl Fium, a Jew from Rijeka: data about a Jewish family in Rijeka and Senj at the beginning of the 16th century
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1960)
U tekstu se iznose podaci o jednoj jevrejskoj porodici na Rijeci i u Senju početkom XVI stoleća. „Noum Musl Fium" je potpis najstarijeg po imenu, nama poznatog riječkog Jevrejina, koji je 1525 potpisao jednu priznanicu ...
Jevreji u Nišu
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 2000)
Zahvaljujući svom geografskom položaju, Niš je od postanka bio važna raskrsnica puteva koji spajaju Zapad sa Istokom i važna vojna baza. U Godišnjaku grada Niša iz godine 1938, piše o Jevrejima da su oni stanovnici Niša ...
Imena i prezimena Židova Splita / Names and surnames of the Jews of Split
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 2000)
Nastanjivanje Židova Splita od antičkog vremena do danas odvijalo se u ovisnosti o povijesnim prilikama. Ovamo su stizali iz raznih područja svijeta, sa istoka, zapada i sjevera. Židovi porijeklom s istoka, iz Bizanta i s ...
O jevrejskim dečjim zabavištima / About Jewish children's kindergarten
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1956)
Malobrojna jevrejska zajednica u Jugoslaviji koja je preživela II svetski rat i, nakon njega i grupna iseljenja u Izrael, u želji da se održi jevrejski identitet, morala je misliti na buduće generacije. Kao važan zadatak ...
Iz građe za jedno istorijsko poglavlje / Historical material for one history chapter
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1962)
U monografijama koje su napisane u prvim godinama posle oslobođenja naglasak je uglavnom bio na katastrofi jevrejskog življa u našoj zemlji, na zločinima okupatora i teroru, dok aktivno učešće Jevreja u borbi protiv okupatora ...
Konačno - Sloboda!: formiranje jevrejskog bataljona na ostrvu Rabu / Finally - Freedom!: forming the Jewish battalion on the Rab island
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1954)
Članak se odnosi na jevrejski bataljon na ostrvu Rabu koji je formiran od bivših logoraša. Cilj je bila borba protiv nacista i fašista, ali i neprijatelja slobodarskog sveta uopšte. Sve je počelo ui talijanskom koncentracionom ...
O Teodoru Herclu / About Theodor Herzl
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1960)
U Budimpešii, kraj hrama u ulici Dohanj, u kući ukrašenoj dorskim stubovima, 2. maja 1904 godine, ugledao je Teodor Hercl svetlost dana. Ta kuća već odavno ne postoji, ali je na njenom mestu podignuta, na visokim arkadama, ...