Jevreji Bilogore - žrtve hrvatskih klerofašista i njemačkih nacista 1941. do 1945. godine
The Jews of Bilogora - victims of Croatian klerofascists and German Nazis from 1941 to 1945
Апстракт
Na području čitave Hrvatske, jevrejska zajednica je 1941. godine brojala 39.500 pripadnika. Poslije nezapamćenog zločina hrvatskih ustaša i njemačkih nacista u kojem je ubijeno između 29.000 i 31.000 duša, ono malo preostalih je potražilo utočište u tolerantnijim sredinama ili u novoosnovanoj državi Izrael, tako da je po popisu iz 2011. u čitavoj Hrvatskoj živjelo samo 509 Jevreja. Rat 1941. godine Jevreje je zatekao u 16 naselja istočne Bilogore, gdje su se bavili uglavnom trgovinom. Izuzev nekoliko imućnijih porodica u Velikom Grđevcu i Grubišnom Polju, gdje su Jevreji bili i najbrojniji, drugi su imali manje trgovine po selima, a o mogućem prihodu od tog posla govori primjer Natana Kona, koji je u iznajmljenoj kući u Pupelici trgovao sa robom koju je jednom nedjeljno u ručnim kolicima dovozio od trgovca Štajningera iz Lasovca, udaljenog oko dva kilometra. Upamćeno je da je njegova supruga Cilika, 31. jula 1941, vidjevši kolonu Srba koje su ustaše protjerivali u Srbiju, istrčala iz k...uće i plačući izula svoje cipele i čarape i dala ih bosonogoj djevojčici, majci autora ovog teksta (Milica S. Škrbina, 1931-2005). U poslijeratnom periodu, na području istočne Bilogore je ostao da živi samo jedan Jevrejin, Đuro Singer, koji je život spasio odlaskom u partizane. Njegovih pet potomaka 1991. registrovanih u Grubišnom Polju kao Jevreji jedini su trag koji je ostao u Bilogori od čitavog naroda.
In 1941, the Jewish community had 39,500 members throughout Croatia. After the unseen crime of Croatian Ustasha and German Nazis in which between 29,000 and 31,000 souls were killed, the few remaining found refuge in more tolerant environments or the newly founded state of Israel, so that according to the 2011 census, only 509 Jews lived in Croatia. The war of 1941 found Jews in 16 settlements of eastern Bilogora, where they mainly engaged in trade. Except for a few wealthier families in Veliki Grđevac and Grubišno Polje, where Jews were the most numerous, others had small trade in the villages, and the possible income from that business is shown by the example of Natan Kon, who in a rented house in Pupelica traded with goods that he once brought weekly in a handcart from the merchant Steininger from Lasovac, about two kilometres away. It is remembered that on July 31, 1941, his wife Cilika, seeing a column of Serbs being deported to Serbia by the Ustashas, ran out of the house and, cr...ying, took off her shoes and socks and gave them to a barefoot girl. The girl was the mother of the author of this text (Milica S. Škrbina, 1931 -2005). In the post-war period, only one Jew - Đuro Singer, remained living in the area of eastern Bilogora. He saved his life by joining the partisans. His five descendants registered in Grubišno Polje as Jews in 1991 are the only trace left in Bilogora of the entire people.
Кључне речи:
žrtve rata - Bilogora - 1941-1945 / Ustaše - zločini - Nezavisna država Hrvatska - 1941-1945 / Bilogora - Istorija / Jevreji - Bilogora / War victims - Bilogora - 1941-1945 / Ustasha - crimes - Independent State of Croatia - 1941-1945 / Bilogora - History / Jews - BilogoraИзвор:
Pro memoria contra pro patria: nesrbi - žrtve genocida NDH 1941.-1945. u istočnoj Bilogori, 2021, 19-38Издавач:
- Beograd : Zavičajno udruženje "Bilogora"
Напомена:
- Tekst o Jevrejima Bilogore - žrtvama hrvatskih klerofašista i njemačkih nacista 1941. do 1945. godine je poglavlje iz knjige "Pro memoria contra pro patria: nesrbi - žrtve genocida NDH 1941.-1945. u istočnoj Bilogori" koja je dostupna preko linka https://jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2657
Колекције
TY - CHAP AU - Radelić, Ranko PY - 2021 UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2656 AB - Na području čitave Hrvatske, jevrejska zajednica je 1941. godine brojala 39.500 pripadnika. Poslije nezapamćenog zločina hrvatskih ustaša i njemačkih nacista u kojem je ubijeno između 29.000 i 31.000 duša, ono malo preostalih je potražilo utočište u tolerantnijim sredinama ili u novoosnovanoj državi Izrael, tako da je po popisu iz 2011. u čitavoj Hrvatskoj živjelo samo 509 Jevreja. Rat 1941. godine Jevreje je zatekao u 16 naselja istočne Bilogore, gdje su se bavili uglavnom trgovinom. Izuzev nekoliko imućnijih porodica u Velikom Grđevcu i Grubišnom Polju, gdje su Jevreji bili i najbrojniji, drugi su imali manje trgovine po selima, a o mogućem prihodu od tog posla govori primjer Natana Kona, koji je u iznajmljenoj kući u Pupelici trgovao sa robom koju je jednom nedjeljno u ručnim kolicima dovozio od trgovca Štajningera iz Lasovca, udaljenog oko dva kilometra. Upamćeno je da je njegova supruga Cilika, 31. jula 1941, vidjevši kolonu Srba koje su ustaše protjerivali u Srbiju, istrčala iz kuće i plačući izula svoje cipele i čarape i dala ih bosonogoj djevojčici, majci autora ovog teksta (Milica S. Škrbina, 1931-2005). U poslijeratnom periodu, na području istočne Bilogore je ostao da živi samo jedan Jevrejin, Đuro Singer, koji je život spasio odlaskom u partizane. Njegovih pet potomaka 1991. registrovanih u Grubišnom Polju kao Jevreji jedini su trag koji je ostao u Bilogori od čitavog naroda. AB - In 1941, the Jewish community had 39,500 members throughout Croatia. After the unseen crime of Croatian Ustasha and German Nazis in which between 29,000 and 31,000 souls were killed, the few remaining found refuge in more tolerant environments or the newly founded state of Israel, so that according to the 2011 census, only 509 Jews lived in Croatia. The war of 1941 found Jews in 16 settlements of eastern Bilogora, where they mainly engaged in trade. Except for a few wealthier families in Veliki Grđevac and Grubišno Polje, where Jews were the most numerous, others had small trade in the villages, and the possible income from that business is shown by the example of Natan Kon, who in a rented house in Pupelica traded with goods that he once brought weekly in a handcart from the merchant Steininger from Lasovac, about two kilometres away. It is remembered that on July 31, 1941, his wife Cilika, seeing a column of Serbs being deported to Serbia by the Ustashas, ran out of the house and, crying, took off her shoes and socks and gave them to a barefoot girl. The girl was the mother of the author of this text (Milica S. Škrbina, 1931 -2005). In the post-war period, only one Jew - Đuro Singer, remained living in the area of eastern Bilogora. He saved his life by joining the partisans. His five descendants registered in Grubišno Polje as Jews in 1991 are the only trace left in Bilogora of the entire people. PB - Beograd : Zavičajno udruženje "Bilogora" T2 - Pro memoria contra pro patria: nesrbi - žrtve genocida NDH 1941.-1945. u istočnoj Bilogori T1 - Jevreji Bilogore - žrtve hrvatskih klerofašista i njemačkih nacista 1941. do 1945. godine T1 - The Jews of Bilogora - victims of Croatian klerofascists and German Nazis from 1941 to 1945 SP - 19 EP - 38 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2656 ER -
@inbook{ author = "Radelić, Ranko", year = "2021", abstract = "Na području čitave Hrvatske, jevrejska zajednica je 1941. godine brojala 39.500 pripadnika. Poslije nezapamćenog zločina hrvatskih ustaša i njemačkih nacista u kojem je ubijeno između 29.000 i 31.000 duša, ono malo preostalih je potražilo utočište u tolerantnijim sredinama ili u novoosnovanoj državi Izrael, tako da je po popisu iz 2011. u čitavoj Hrvatskoj živjelo samo 509 Jevreja. Rat 1941. godine Jevreje je zatekao u 16 naselja istočne Bilogore, gdje su se bavili uglavnom trgovinom. Izuzev nekoliko imućnijih porodica u Velikom Grđevcu i Grubišnom Polju, gdje su Jevreji bili i najbrojniji, drugi su imali manje trgovine po selima, a o mogućem prihodu od tog posla govori primjer Natana Kona, koji je u iznajmljenoj kući u Pupelici trgovao sa robom koju je jednom nedjeljno u ručnim kolicima dovozio od trgovca Štajningera iz Lasovca, udaljenog oko dva kilometra. Upamćeno je da je njegova supruga Cilika, 31. jula 1941, vidjevši kolonu Srba koje su ustaše protjerivali u Srbiju, istrčala iz kuće i plačući izula svoje cipele i čarape i dala ih bosonogoj djevojčici, majci autora ovog teksta (Milica S. Škrbina, 1931-2005). U poslijeratnom periodu, na području istočne Bilogore je ostao da živi samo jedan Jevrejin, Đuro Singer, koji je život spasio odlaskom u partizane. Njegovih pet potomaka 1991. registrovanih u Grubišnom Polju kao Jevreji jedini su trag koji je ostao u Bilogori od čitavog naroda., In 1941, the Jewish community had 39,500 members throughout Croatia. After the unseen crime of Croatian Ustasha and German Nazis in which between 29,000 and 31,000 souls were killed, the few remaining found refuge in more tolerant environments or the newly founded state of Israel, so that according to the 2011 census, only 509 Jews lived in Croatia. The war of 1941 found Jews in 16 settlements of eastern Bilogora, where they mainly engaged in trade. Except for a few wealthier families in Veliki Grđevac and Grubišno Polje, where Jews were the most numerous, others had small trade in the villages, and the possible income from that business is shown by the example of Natan Kon, who in a rented house in Pupelica traded with goods that he once brought weekly in a handcart from the merchant Steininger from Lasovac, about two kilometres away. It is remembered that on July 31, 1941, his wife Cilika, seeing a column of Serbs being deported to Serbia by the Ustashas, ran out of the house and, crying, took off her shoes and socks and gave them to a barefoot girl. The girl was the mother of the author of this text (Milica S. Škrbina, 1931 -2005). In the post-war period, only one Jew - Đuro Singer, remained living in the area of eastern Bilogora. He saved his life by joining the partisans. His five descendants registered in Grubišno Polje as Jews in 1991 are the only trace left in Bilogora of the entire people.", publisher = "Beograd : Zavičajno udruženje "Bilogora"", journal = "Pro memoria contra pro patria: nesrbi - žrtve genocida NDH 1941.-1945. u istočnoj Bilogori", booktitle = "Jevreji Bilogore - žrtve hrvatskih klerofašista i njemačkih nacista 1941. do 1945. godine, The Jews of Bilogora - victims of Croatian klerofascists and German Nazis from 1941 to 1945", pages = "19-38", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2656" }
Radelić, R.. (2021). Jevreji Bilogore - žrtve hrvatskih klerofašista i njemačkih nacista 1941. do 1945. godine. in Pro memoria contra pro patria: nesrbi - žrtve genocida NDH 1941.-1945. u istočnoj Bilogori Beograd : Zavičajno udruženje "Bilogora"., 19-38. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2656
Radelić R. Jevreji Bilogore - žrtve hrvatskih klerofašista i njemačkih nacista 1941. do 1945. godine. in Pro memoria contra pro patria: nesrbi - žrtve genocida NDH 1941.-1945. u istočnoj Bilogori. 2021;:19-38. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2656 .
Radelić, Ranko, "Jevreji Bilogore - žrtve hrvatskih klerofašista i njemačkih nacista 1941. do 1945. godine" in Pro memoria contra pro patria: nesrbi - žrtve genocida NDH 1941.-1945. u istočnoj Bilogori (2021):19-38, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2656 .