Serbo-Croatian as a language of Sephardic literature: the cases of Isak Samokovlija and Jacques Confino
Srpskohrvatski kao jezik sefardske književnosti: slučajevi Isaka Samokovlije i Žaka Konfina
Апстракт
The early twentieth century saw a rise in Jewish writers in what is traditionally considered non-Jewish languages in the Balkans like in the rest of Europe. In light of this phenomenon’s significance, we pose the question of why and how Serbo-Croatian became a language of Sephardic literature. The article questions the accepted narrative of the ‘linguistic acculturation’ of Sephardic Jews in the Balkans and unearths the complex cultural, but also political background of this Jewish phenomenon using the
examples of two prolific, recognized, and celebrated writers of Sephardic background, Isak Samokovlija and Jacques Confino. Through the historicization of Sephardic multilingualism in Serbia and in Bosnia and Herzegovina from the 1890s to the 1920s, it argues that the adoption of Serbo-Croatian was motivated equally, if not dominantly, by Jewish political aims in the region rather than the pressures of emancipation only. Samokovlija and Confino’s biographies and cultural choices, theref...ore, illuminate an unlikely Sephardic history.
Početkom dvadesetog veka došlo je do porasta broja jevrejskih pisaca na onome što se tradicionalno smatra nejevrejskim jezicima na Balkanu, kao i u ostatku Evrope. U svetlu značaja ovog fenomena, postavljamo pitanje zašto je i kako srpskohrvatski postao jezik sefardske književnosti. Članak dovodi u pitanje prihvaćeni narativ „jezičke akulturacije“ sefardskih Jevreja na Balkanu i otkriva kompleksnu kulturnu, ali i političku pozadinu ovog jevrejskog fenomena na primerima dvojice plodnih, priznatih i proslavljenih pisaca sefardskog porekla, Isaka Samokovlije i Žaka Konfina. Kroz istorizaciju sefardske višejezičnosti u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1890-ih do 1920-ih, on tvrdi da je usvajanje srpsko-hrvatskog podjednako, ako ne i dominantno, motivisano jevrejskim političkim ciljevima u regionu, a ne samo pritiscima emancipacije. Biografije Samokovlije i Konfina i kulturni izbori, stoga, verovatno osvetljavaju i sefardsku istoriju.
Кључне речи:
Sefardska književnost / Sefardska književnost - Žak Konfino / Sefardska književnost - Isak Samokovlija / Sefardska književnost - srpsko-hrvatski jezik / Sefardska književnost - balkanski Jevreji / Sephardic literature / Sephardic literature - Jacques Confino / Sephardic literature - Isak Samokovlija / Sephardic literature - Serbian-Croatian language / Sephardic literature - Balkan JewsИзвор:
European Journal of Jewish studies, 2023, 17, 1-23Издавач:
- Leiden : Koninklijke Brill NV
TY - JOUR AU - Oparnica, Željka PY - 2023 UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2432 AB - The early twentieth century saw a rise in Jewish writers in what is traditionally considered non-Jewish languages in the Balkans like in the rest of Europe. In light of this phenomenon’s significance, we pose the question of why and how Serbo-Croatian became a language of Sephardic literature. The article questions the accepted narrative of the ‘linguistic acculturation’ of Sephardic Jews in the Balkans and unearths the complex cultural, but also political background of this Jewish phenomenon using the examples of two prolific, recognized, and celebrated writers of Sephardic background, Isak Samokovlija and Jacques Confino. Through the historicization of Sephardic multilingualism in Serbia and in Bosnia and Herzegovina from the 1890s to the 1920s, it argues that the adoption of Serbo-Croatian was motivated equally, if not dominantly, by Jewish political aims in the region rather than the pressures of emancipation only. Samokovlija and Confino’s biographies and cultural choices, therefore, illuminate an unlikely Sephardic history. AB - Početkom dvadesetog veka došlo je do porasta broja jevrejskih pisaca na onome što se tradicionalno smatra nejevrejskim jezicima na Balkanu, kao i u ostatku Evrope. U svetlu značaja ovog fenomena, postavljamo pitanje zašto je i kako srpskohrvatski postao jezik sefardske književnosti. Članak dovodi u pitanje prihvaćeni narativ „jezičke akulturacije“ sefardskih Jevreja na Balkanu i otkriva kompleksnu kulturnu, ali i političku pozadinu ovog jevrejskog fenomena na primerima dvojice plodnih, priznatih i proslavljenih pisaca sefardskog porekla, Isaka Samokovlije i Žaka Konfina. Kroz istorizaciju sefardske višejezičnosti u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1890-ih do 1920-ih, on tvrdi da je usvajanje srpsko-hrvatskog podjednako, ako ne i dominantno, motivisano jevrejskim političkim ciljevima u regionu, a ne samo pritiscima emancipacije. Biografije Samokovlije i Konfina i kulturni izbori, stoga, verovatno osvetljavaju i sefardsku istoriju. PB - Leiden : Koninklijke Brill NV T2 - European Journal of Jewish studies T1 - Serbo-Croatian as a language of Sephardic literature: the cases of Isak Samokovlija and Jacques Confino T1 - Srpskohrvatski kao jezik sefardske književnosti: slučajevi Isaka Samokovlije i Žaka Konfina DO - 10.1163/1872471X-bja10050 SP - 1 EP - 23 IS - 17 ER -
@article{ author = "Oparnica, Željka", year = "2023", abstract = "The early twentieth century saw a rise in Jewish writers in what is traditionally considered non-Jewish languages in the Balkans like in the rest of Europe. In light of this phenomenon’s significance, we pose the question of why and how Serbo-Croatian became a language of Sephardic literature. The article questions the accepted narrative of the ‘linguistic acculturation’ of Sephardic Jews in the Balkans and unearths the complex cultural, but also political background of this Jewish phenomenon using the examples of two prolific, recognized, and celebrated writers of Sephardic background, Isak Samokovlija and Jacques Confino. Through the historicization of Sephardic multilingualism in Serbia and in Bosnia and Herzegovina from the 1890s to the 1920s, it argues that the adoption of Serbo-Croatian was motivated equally, if not dominantly, by Jewish political aims in the region rather than the pressures of emancipation only. Samokovlija and Confino’s biographies and cultural choices, therefore, illuminate an unlikely Sephardic history., Početkom dvadesetog veka došlo je do porasta broja jevrejskih pisaca na onome što se tradicionalno smatra nejevrejskim jezicima na Balkanu, kao i u ostatku Evrope. U svetlu značaja ovog fenomena, postavljamo pitanje zašto je i kako srpskohrvatski postao jezik sefardske književnosti. Članak dovodi u pitanje prihvaćeni narativ „jezičke akulturacije“ sefardskih Jevreja na Balkanu i otkriva kompleksnu kulturnu, ali i političku pozadinu ovog jevrejskog fenomena na primerima dvojice plodnih, priznatih i proslavljenih pisaca sefardskog porekla, Isaka Samokovlije i Žaka Konfina. Kroz istorizaciju sefardske višejezičnosti u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1890-ih do 1920-ih, on tvrdi da je usvajanje srpsko-hrvatskog podjednako, ako ne i dominantno, motivisano jevrejskim političkim ciljevima u regionu, a ne samo pritiscima emancipacije. Biografije Samokovlije i Konfina i kulturni izbori, stoga, verovatno osvetljavaju i sefardsku istoriju.", publisher = "Leiden : Koninklijke Brill NV", journal = "European Journal of Jewish studies", title = "Serbo-Croatian as a language of Sephardic literature: the cases of Isak Samokovlija and Jacques Confino, Srpskohrvatski kao jezik sefardske književnosti: slučajevi Isaka Samokovlije i Žaka Konfina", doi = "10.1163/1872471X-bja10050", pages = "1-23", number = "17" }
Oparnica, Ž.. (2023). Serbo-Croatian as a language of Sephardic literature: the cases of Isak Samokovlija and Jacques Confino. in European Journal of Jewish studies Leiden : Koninklijke Brill NV.(17), 1-23. https://doi.org/10.1163/1872471X-bja10050
Oparnica Ž. Serbo-Croatian as a language of Sephardic literature: the cases of Isak Samokovlija and Jacques Confino. in European Journal of Jewish studies. 2023;(17):1-23. doi:10.1163/1872471X-bja10050 .
Oparnica, Željka, "Serbo-Croatian as a language of Sephardic literature: the cases of Isak Samokovlija and Jacques Confino" in European Journal of Jewish studies, no. 17 (2023):1-23, https://doi.org/10.1163/1872471X-bja10050 . .
Related items
Showing items related by title, author, creator and subject.
-
Poslovice i izreke sefardskih Jevreja Bosne i Hercegovine / Proverbs and sayings of the Sephardi Jews of Bosnia and Herzegovina
Kolonomos, Žamila (Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije, 1976) -
Poslovice, izreke i priče sefardskih Jevreja Makedonije / Proverbs, Sayings and Tales of the Sephardi Jews of Macedonia
Kolonomos, Žamila (Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije, 1978) -
Tragovi u snegu: sefardska narodna književnost: tradicija prenošenja i očuvanja kulturnog nasleđa španskih Jevreja u Srbiji, Beogradu / Traces in the snow: Sephardic folk literature: the tradition of transferring and preserving the cultural heritage of Spanish Jews in Serbia, Belgrade
Tutunović, Drita (Beograd : Jevrejski istorijski muzej Savez jevrejskih opština Jugoslavije, 2015)