Приказ основних података о документу

Crimes against humanity and international law from the aspect of the Yugoslav legislation

dc.creatorLevi, Aleksandar
dc.date.accessioned2020-03-03T23:04:01Z
dc.date.available2020-03-03T23:04:01Z
dc.date.issued1964
dc.identifier.issn0448-9993
dc.identifier.urihttps://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/539
dc.description.abstractU predratnoj Jugoslaviji Jevreji su do 1940. godine bili formalno ravnopravni građani. Ustav Kraljevine Jugoslavije od 3. septembra 1931. garantovao je slobodu vere i ispovesti, slobodu udruživanja, slobodu izražavanja mišljenja, slobodu nauke i umetnosti, ravnopravnost svih državljana u odnosu na zaposlenje u državnoj službi i slobodu prava i ugovaranja u privrednim odnosima. Prema tome, formalno su svi stanovnici imali pravo na slobodno, javno i privatno vršenje svake religije i verovanja, čije ispovedanje nije bilo u suprotnosti sa javnim poretkom i moralom. Međutim, stvarna ravnopravnost nikada nije bila potpuna. Na razne načine su reakcionarni krugovi trpeli ili podržavali društvenu diskriminaciju koristeći se predrasudama iz ranijih vremena. Dolaskom Hitlera na vlast u Nemačkoj i širenjem nacionalsocijalističkih ideja, antisemitizam je počeo da uzima koren i u Jugoslaviji, naročito pred Drugi svetski rat.sr
dc.description.abstractIn pre-war Yugoslavia, Jews were formally equal citizens until 1940. The Constitution of the Kingdom of Yugoslavia of 3 September 1931 guaranteed freedom of religion and profession, freedom of association, freedom of expression, freedom of science and art, equality of all citizens with respect to employment in the civil service, and freedom of law and contract in economic relations. Therefore, formally, all residents were entitled to the free, public and private exercise of any religion and belief, the profession of which did not conflict with public order and morality. However, real equality was never complete. In various ways, reactionary circles have suffered or supported social discrimination, using prejudices from earlier times. With Hitler's rise to power in Germany and the spread of National Socialist ideas, anti-Semitism began to take root in Yugoslavia as well, especially before World War II.en
dc.language.isosrsr
dc.publisherBeograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia]sr
dc.rightsopenAccesssr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceJevrejski almanah 1963/64 [Jewish Almanac]sr
dc.subjectmeđunarodmo pravo - Jugoslavijasr
dc.subjectantisemitizam - Kraljevina Jugoslavijasr
dc.subjectinternational law - Yugoslaviasr
dc.subjectantisemitism - Kingdom of Yugoslaviasr
dc.titleKrivična dela protiv čovečnosti i međunarodnog prava iz aspekta jugoslovenskog zakonodavstvasr
dc.titleCrimes against humanity and international law from the aspect of the Yugoslav legislationen
dc.typearticlesr
dc.rights.licenseBY-NC-NDsr
dcterms.abstractЛеви, Aлександар; Кривична дела против човечности и међународног права из аспекта југословенског законодавства; Кривична дела против човечности и међународног права из аспекта југословенског законодавства;
dc.rights.holderSavez jevrejskih opština Srbije = Federation of Jewish Communities of Serbiasr
dc.identifier.fulltexthttp://jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/id/1437/jal0610levikrivicna.pdf
dc.type.versionpublishedVersionsr
dc.citation.spage103
dc.citation.epage128
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_539


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу