Претраживање
Приказ резултата 1-10 од 29
Od stida i lutanja do jevrejske teme (uslovljenost porekla i literature u delu Aleksandra Tišme) / From shame and wandering to the Jewish theme (conditionality of origin and literature in the work of Aleksandar Tišma)
(Novi Sad : Ruža S. Knežević Perunović, 2018)
U radu se analizira uzročno-posledična veza između pripovedačkog opusa Aleksandra Tišme i njegovog (dvostrukog) porekla koje ga je, na nesvesnom nivou, guralo u stid i samoću i sputavalo njegovo stvaralaštvo. Ova uslovljena ...
Dva potresna muzeja / Two heart breaking museums
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1956)
Beleške iz dnevnika prilikom obilaska logora i muzeja u Majdaneku i Aušvicu, maja 1948. godine.
Poetika svedočenјa spasenih: od svitaka do velike priče / The poetics of the testimony of the saved: from megilas to the big story
(Niš : Filozofski fakultet, 2022)
Predmet rada je analiza žanrovskih odlika heterogenog korpusa svedočanstava o Holokaustu nastalih neposredno na tlu nacističkih logora i onih oblikovanih sa veće vremenske distance od proživlјenih iskustava, sačuvanih u ...
Na margini istorije: životinje i Holokaust u romanu "Aveti iz jednog malog grada" Ivana Ivanjija / On the marigins of history: animals and the Holocaust in Ivan Ivanji's book "Aveti iz jednog malog grada"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu se razmatra način predstavljanja Holokausta u romanu Ivana Ivanjija. Njegova posebnost sastoji se u tome da autor svoju pažnju posvećuje ne samo ljudima, nego i životinjama (odnosno psima). Ovaj postupak dozvoljava ...
Od poruke / From the message
(Beograd : Udruženje nezavisnih pisaca Srbije, 2022)
„Pročitala sam tvoju priču. Mnogo toga si pričao o Aušvicu. Moram da dodam da ja u Aušvic nisam mogla i ne mogu da odem. Ni putem Marša živih, kroz jevrejsku priču. Niti gledam filmove o Aušvicu. Zašto? Osećam se poniženo, ...
Memory mediation by first- and second-generation survivors: Why they said nothing: mother and daughter on one and the same war by Magda Bošan Simin and Nevena Simin / Posredovanje u sećanju preživelih prve i druge generacije: Magda Bošan Simin i Nevena Simin "Zašto su ćutale: majka i ćerka o istom ratu"
(Kraków : Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellońskiego (Jagiellonian University Press), 2018)
The reasons for researching the works of Yugoslav author Magda Bošan Simin are several: (1) her novel "When the Sour Cherries Bloom" (1958) was probably the first literary representation of the Holocaust written by a woman ...
Učenje posle Aušvica: Holokaust u književnosti za decu na primeru romana “Dečak u prugastoj pidžami” Džona Bojna / Learning after Auschwitz: the Holocaust in children's literature exemplified by John Boyne's novel "The boy in the striped pyjamas"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Cilj rada jeste ispitati značaj romana “Dečak u Prugastoj pidžami” Džona Bojna za nastavu o Holokaustu, kao i njegovu podobnost i efikasnost u prenošenju iskustva Holokausta mlađim generacijama. U strukturi rada izdvajaju ...
Traganje za dorom u delu “Dora Bruder” Patrika Modijana / A la recherche de Dora dans le roman "Dora Bruder" de Patrick Modiano
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
U ovom radu govori se o ulozi koju je francuska imala za vreme nacističke okupacije početkom četrdesetih godina XX veka, o nastojanju francuskih vlasti da prikriju i zaborave saradnju sa okupatorima, o građenju mita ...
"Ne zaboravi" - osamdeset godina kasnije / "Don't forget" - eighty years later
(Novi Sad : Kulturni centar Vojvodine "Miloš Crnjanski", 2023)
"Tačno osamdeset godina prošlo je od vremena kada je dr Hinko Gotlib, zatočenik logora Kralјevica, napisao svoju jednočinku „Ne zaboravi” ili „Zapamti”, koja se danas po prvi put štampa. Purim, jevrejski praznik sećanja ...
Likovi iz "Ranih jada" (osim Eduarda Sama, majke i sestre) / Characters from "Rani jadi" (except Eduard Sam, mother and sister)
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Svrha rada je da predstavi sve likove (osim Eduarda Sama, majke i sestre) iz knjige „Rani jadi“ Danila Kiša, prvog romana njegove porodične trilogije/cirkusa. U romanu je primarni fokus na Andreasu Semu i njegovim sećanjima ...