Приказ основних података о документу

Srpskohrvatski kao jezik sefardske književnosti: slučajevi Isaka Samokovlije i Žaka Konfina

dc.creatorOparnica, Željka
dc.date.accessioned2023-04-24T17:35:18Z
dc.date.available2023-04-24T17:35:18Z
dc.date.issued2023
dc.identifier.urihttps://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2432
dc.description.abstractThe early twentieth century saw a rise in Jewish writers in what is traditionally considered non-Jewish languages in the Balkans like in the rest of Europe. In light of this phenomenon’s significance, we pose the question of why and how Serbo-Croatian became a language of Sephardic literature. The article questions the accepted narrative of the ‘linguistic acculturation’ of Sephardic Jews in the Balkans and unearths the complex cultural, but also political background of this Jewish phenomenon using the examples of two prolific, recognized, and celebrated writers of Sephardic background, Isak Samokovlija and Jacques Confino. Through the historicization of Sephardic multilingualism in Serbia and in Bosnia and Herzegovina from the 1890s to the 1920s, it argues that the adoption of Serbo-Croatian was motivated equally, if not dominantly, by Jewish political aims in the region rather than the pressures of emancipation only. Samokovlija and Confino’s biographies and cultural choices, therefore, illuminate an unlikely Sephardic history.sr
dc.description.abstractPočetkom dvadesetog veka došlo je do porasta broja jevrejskih pisaca na onome što se tradicionalno smatra nejevrejskim jezicima na Balkanu, kao i u ostatku Evrope. U svetlu značaja ovog fenomena, postavljamo pitanje zašto je i kako srpskohrvatski postao jezik sefardske književnosti. Članak dovodi u pitanje prihvaćeni narativ „jezičke akulturacije“ sefardskih Jevreja na Balkanu i otkriva kompleksnu kulturnu, ali i političku pozadinu ovog jevrejskog fenomena na primerima dvojice plodnih, priznatih i proslavljenih pisaca sefardskog porekla, Isaka Samokovlije i Žaka Konfina. Kroz istorizaciju sefardske višejezičnosti u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1890-ih do 1920-ih, on tvrdi da je usvajanje srpsko-hrvatskog podjednako, ako ne i dominantno, motivisano jevrejskim političkim ciljevima u regionu, a ne samo pritiscima emancipacije. Biografije Samokovlije i Konfina i kulturni izbori, stoga, verovatno osvetljavaju i sefardsku istoriju.sr
dc.language.isoensr
dc.publisherLeiden : Koninklijke Brill NVsr
dc.rightsopenAccesssr
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/
dc.sourceEuropean Journal of Jewish studiessr
dc.subjectSefardska književnostsr
dc.subjectSefardska književnost - Žak Konfinosr
dc.subjectSefardska književnost - Isak Samokovlijasr
dc.subjectSefardska književnost - srpsko-hrvatski jeziksr
dc.subjectSefardska književnost - balkanski Jevrejisr
dc.subjectSephardic literaturesr
dc.subjectSephardic literature - Jacques Confinosr
dc.subjectSephardic literature - Isak Samokovlijasr
dc.subjectSephardic literature - Serbian-Croatian languagesr
dc.subjectSephardic literature - Balkan Jewssr
dc.titleSerbo-Croatian as a language of Sephardic literature: the cases of Isak Samokovlija and Jacques Confinosr
dc.titleSrpskohrvatski kao jezik sefardske književnosti: slučajevi Isaka Samokovlije i Žaka Konfinasr
dc.typearticlesr
dc.rights.licenseBY-NC-NDsr
dc.identifier.doi10.1163/1872471X-bja10050
dc.identifier.fulltexthttp://jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/id/7753/SerboCroatianAsLanguageOfSephardicLiteratureOCR.pdf
dc.type.versionpublishedVersionsr
dc.citation.spage1
dc.citation.epage23
dc.citation.issue17


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу