Jewish Digital Library
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   Jewish Digital Library
  • Holokaust (Šoa) [The Holocaust (Ha-Shoah)]
  • Holokaust (ShoahLab)
  • View Item
  •   Jewish Digital Library
  • Holokaust (Šoa) [The Holocaust (Ha-Shoah)]
  • Holokaust (ShoahLab)
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Ravnodušnost i akcija: Holokaust i granice emotivnog iskustva

Authorized Users Only
2018
Authors
Cvejić, Igor
Contributors
Lošonc, Mark
Krstić, Predrag
Book part (Published version)
,
Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Metadata
Show full item record
Abstract
Zaključna razmatranja: U prethodnom delu rada pokušali smo da se suočimo sa problemom veze ravnodušnosti i akcije (delanja) koja se javlja u svedočanstvima logoraša, ali i u narativu visokih SS oficira. Problem se pojavljuje ukoliko zastupamo enaktivističku prirodu emocija i tezu da je naše uobičajeno delovanje povezano sa emotivnim zalozima. Na radikalnim primerima (pacijenta Eliota i kliničke depresija) pokazano je na koji način odsustvo emocija stvara disfunkciju delatne sposobnosti. Nasuprot tome, narativi i preživelih žrtava Holokausta i visokih SS oficira prikazuju ravnodušnost kao povezanu, ili čak usmerenu na delanje. Umesto da ovaj slučaj posmatramo kao stanje stvari koje bi služilo kao kontraargument pretpostavci da su emocije nužne za delovanje, pokušali smo da ponudimo drugačiju interpretaciju, prema kojoj u ovim slučajevima ravnodušnost možemo shvatiti ne kao naprosto odsustvo osećaja ili emocija, već kao snažan afekt koji ukida emotivno ustrojstvo. Svakako, ovo se i dalje... može razumeti kao skica za jednu moguću interpretaciju, koja bi se mogla detaljnije ispitati. Objašnjenje koje smo dali pomaže nam i da se na prihvatljiviji način suočimo sa problemom koji je naveden u pretpostavkama ovog rada. Naime, čini se da se sa samom postavkom teme ovog rada gotovo izjednačava stanje visokih SS oficira sa stanjem žrtava Holokausta, kao stanjem ravnodušnosti povezane sa delanjem, što je iz očevidnih razloga neprihvatljivo. Iako su u ovoj jednoj osobini ta stanja povezana, rezultati do kojih smo u radu došli pomažu nam da na relativno jasan način označimo da su ona zapravo - potpuno različita. Ukoliko ravnodušnost možemo shvatiti u ovim slučajevima kao afekat koji ukida emotivno ustrojstvo, onda se ova stanja sasvim jasno razlikuju prema afektima o kojima se radi - a koji su nesumnjivo različiti u slučaju žrtava (kada se radi o traumatskom iskustvu i reakciji na strahote koje su podnosili) i u slučaju SS administracije (bilo da se radi o afektu sličnom onom proizvedenom Ajkeovim disciplinovanjem, ili o posvećenost nacističkoj ideologiji, itd.), kako prema svom kvalitetu, tako i prema svojim uzrocima.

Keywords:
Holokaust i filozofija / Holokaust, filozofski aspekt / Holocaust, philosophical aspect
Source:
Holokaust i filozofija, 2018, 56-71
Publisher:
  • Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
Funding / projects:
  • Studying climate change and its influence on environment: impacts, adaptation and mitigation (RS-43007)

Cobiss ID: 258502668

ISBN: 978-86-80484-18-1

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_242
URI
https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/242
Collections
  • Holokaust (ShoahLab)
Topic
Holokaust (Šoa) [The Holocaust (Ha-Shoah)]
TY  - CHAP
AU  - Cvejić, Igor
PY  - 2018
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/242
AB  - Zaključna razmatranja: U prethodnom delu rada pokušali smo da se suočimo sa problemom veze ravnodušnosti i akcije (delanja) koja se javlja u svedočanstvima logoraša, ali i u narativu visokih SS oficira. Problem se pojavljuje ukoliko zastupamo enaktivističku prirodu emocija i tezu da je naše uobičajeno delovanje povezano sa emotivnim zalozima. Na radikalnim primerima (pacijenta Eliota i kliničke depresija) pokazano je na koji način odsustvo emocija stvara disfunkciju delatne sposobnosti. Nasuprot tome, narativi i preživelih žrtava Holokausta i visokih SS oficira prikazuju ravnodušnost kao povezanu, ili čak usmerenu na delanje. Umesto da ovaj slučaj posmatramo kao stanje stvari koje bi služilo kao kontraargument pretpostavci da su emocije nužne za delovanje, pokušali smo da ponudimo drugačiju interpretaciju, prema kojoj u ovim slučajevima ravnodušnost možemo shvatiti ne kao naprosto odsustvo osećaja ili emocija, već kao snažan afekt koji ukida emotivno ustrojstvo. Svakako, ovo se i dalje može razumeti kao skica za jednu moguću interpretaciju, koja bi se mogla detaljnije ispitati. Objašnjenje koje smo dali pomaže nam i da se na prihvatljiviji način suočimo sa problemom koji je naveden u pretpostavkama ovog rada. Naime, čini se da se sa samom postavkom teme ovog rada gotovo izjednačava stanje visokih SS oficira sa stanjem žrtava Holokausta, kao stanjem ravnodušnosti povezane sa delanjem, što je iz očevidnih razloga neprihvatljivo. Iako su u ovoj jednoj osobini ta stanja povezana, rezultati do kojih smo u radu došli pomažu nam da na relativno jasan način označimo da su ona zapravo - potpuno različita. Ukoliko ravnodušnost možemo shvatiti u ovim slučajevima kao afekat koji ukida emotivno ustrojstvo, onda se ova stanja sasvim jasno razlikuju prema afektima o kojima se radi - a koji su nesumnjivo različiti u slučaju žrtava (kada se radi o traumatskom iskustvu i reakciji na strahote koje su podnosili) i u slučaju SS administracije (bilo da se radi o afektu sličnom onom proizvedenom Ajkeovim disciplinovanjem, ili o posvećenost nacističkoj ideologiji, itd.), kako prema svom kvalitetu, tako i prema svojim uzrocima.
PB  - Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju
T2  - Holokaust i filozofija
T1  - Ravnodušnost i akcija: Holokaust i granice emotivnog iskustva
SP  - 56
EP  - 71
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_242
ER  - 
@inbook{
author = "Cvejić, Igor",
year = "2018",
abstract = "Zaključna razmatranja: U prethodnom delu rada pokušali smo da se suočimo sa problemom veze ravnodušnosti i akcije (delanja) koja se javlja u svedočanstvima logoraša, ali i u narativu visokih SS oficira. Problem se pojavljuje ukoliko zastupamo enaktivističku prirodu emocija i tezu da je naše uobičajeno delovanje povezano sa emotivnim zalozima. Na radikalnim primerima (pacijenta Eliota i kliničke depresija) pokazano je na koji način odsustvo emocija stvara disfunkciju delatne sposobnosti. Nasuprot tome, narativi i preživelih žrtava Holokausta i visokih SS oficira prikazuju ravnodušnost kao povezanu, ili čak usmerenu na delanje. Umesto da ovaj slučaj posmatramo kao stanje stvari koje bi služilo kao kontraargument pretpostavci da su emocije nužne za delovanje, pokušali smo da ponudimo drugačiju interpretaciju, prema kojoj u ovim slučajevima ravnodušnost možemo shvatiti ne kao naprosto odsustvo osećaja ili emocija, već kao snažan afekt koji ukida emotivno ustrojstvo. Svakako, ovo se i dalje može razumeti kao skica za jednu moguću interpretaciju, koja bi se mogla detaljnije ispitati. Objašnjenje koje smo dali pomaže nam i da se na prihvatljiviji način suočimo sa problemom koji je naveden u pretpostavkama ovog rada. Naime, čini se da se sa samom postavkom teme ovog rada gotovo izjednačava stanje visokih SS oficira sa stanjem žrtava Holokausta, kao stanjem ravnodušnosti povezane sa delanjem, što je iz očevidnih razloga neprihvatljivo. Iako su u ovoj jednoj osobini ta stanja povezana, rezultati do kojih smo u radu došli pomažu nam da na relativno jasan način označimo da su ona zapravo - potpuno različita. Ukoliko ravnodušnost možemo shvatiti u ovim slučajevima kao afekat koji ukida emotivno ustrojstvo, onda se ova stanja sasvim jasno razlikuju prema afektima o kojima se radi - a koji su nesumnjivo različiti u slučaju žrtava (kada se radi o traumatskom iskustvu i reakciji na strahote koje su podnosili) i u slučaju SS administracije (bilo da se radi o afektu sličnom onom proizvedenom Ajkeovim disciplinovanjem, ili o posvećenost nacističkoj ideologiji, itd.), kako prema svom kvalitetu, tako i prema svojim uzrocima.",
publisher = "Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju",
journal = "Holokaust i filozofija",
booktitle = "Ravnodušnost i akcija: Holokaust i granice emotivnog iskustva",
pages = "56-71",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_242"
}
Cvejić, I.. (2018). Ravnodušnost i akcija: Holokaust i granice emotivnog iskustva. in Holokaust i filozofija
Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju., 56-71.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_242
Cvejić I. Ravnodušnost i akcija: Holokaust i granice emotivnog iskustva. in Holokaust i filozofija. 2018;:56-71.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_242 .
Cvejić, Igor, "Ravnodušnost i akcija: Holokaust i granice emotivnog iskustva" in Holokaust i filozofija (2018):56-71,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_242 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About JDB | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceTopicsAuthorsTitlesKeywordsThis topicAuthorsTitlesKeywords

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About JDB | Send Feedback

OpenAIRERCUB