Jevrejstvo kao „četvrti svet” Andrićeve "Travničke hronike"
Jews as a "fourth world" in Andrić's "Bosnian chronicle"
Apstrakt
U radu se analizira ontološki i poetički status Jevreja i jevrejstva u Andrićevoj "Travničkoj hronici". Osobenost kolektivnog identiteta koji se ne ostvaruje ni kao isklјučujuća binarnost Drugog, niti kao hibridni prosvetitelјski ideal Trećeg (Trećeg sveta); koji je margina margine i periferija periferije, bez jasno profilisanog centra prema kome bi se periferno moglo usmeravati i konstituisati, dovodi u vezu traumatično postojanje jevrejstva sa poznomodernističkom traumom Andrićevog romana i poetike, koja svoju idejnost više ne crpi iz modernog (svehumanog) prosvetitelјskog diskursa, već ga osporava i usmerava se topološko-poetičkoj, nediskurzivnoj, onostranosti u kojoj sebe vide i pripovedač i travnički Jevreji (i Jevreji uopšte). Situacija kada znak mora da objavi svoju lutalačku sudbinu jeste onaj momenat u kome ahasverska sudbina pesnika prilazi sudbini Jevrejina-lutalice u raskolu romana i knjige, knjige i teksta, (božanskog) glasa i pisma (priče i pisanja), žive reči i grafijske... (tekstualne) interpretacije.
This paper analyzes the ontological and poetic status of Jews and Jewishness in Andrić's novel "Bosnian chronicle". The uniqueness of collective identity which is not realized through exclusive binarity of the Other, or as an ideal hybrid identity of the Third, that identity which is the margin of the margin and the periphery of periphery, without a clearly defined centre to relate itself to and constitute its peripheral status, reveals a connection between two traumas: the trauma of Jewishness and the trauma of writing in Andrić's late modernism and in this novel particularly. The situation when the sign (and the act of signification) must declare its wandering destiny, its wandering determination, is a moment when these two destinies, of a Jew and of a poet, become closer to each other, separating the voice (of a God, of metaphysics) from the letter, storytelling from writing, the living word from its textual representation and interpretation.
Ključne reči:
jevrejstvo / identitet / modernizam / prosvetitelјstvo / darovanje / Jewishness / identity / modernism / enlightenment / giftingIzvor:
Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet, 2021, 39-55Izdavač:
- Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet
Napomena:
- Izdavanje ovog zbornika podržalo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.
Kolekcije
TY - CHAP AU - Radovanović, Đorđe R. PY - 2021 UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/2119 AB - U radu se analizira ontološki i poetički status Jevreja i jevrejstva u Andrićevoj "Travničkoj hronici". Osobenost kolektivnog identiteta koji se ne ostvaruje ni kao isklјučujuća binarnost Drugog, niti kao hibridni prosvetitelјski ideal Trećeg (Trećeg sveta); koji je margina margine i periferija periferije, bez jasno profilisanog centra prema kome bi se periferno moglo usmeravati i konstituisati, dovodi u vezu traumatično postojanje jevrejstva sa poznomodernističkom traumom Andrićevog romana i poetike, koja svoju idejnost više ne crpi iz modernog (svehumanog) prosvetitelјskog diskursa, već ga osporava i usmerava se topološko-poetičkoj, nediskurzivnoj, onostranosti u kojoj sebe vide i pripovedač i travnički Jevreji (i Jevreji uopšte). Situacija kada znak mora da objavi svoju lutalačku sudbinu jeste onaj momenat u kome ahasverska sudbina pesnika prilazi sudbini Jevrejina-lutalice u raskolu romana i knjige, knjige i teksta, (božanskog) glasa i pisma (priče i pisanja), žive reči i grafijske (tekstualne) interpretacije. AB - This paper analyzes the ontological and poetic status of Jews and Jewishness in Andrić's novel "Bosnian chronicle". The uniqueness of collective identity which is not realized through exclusive binarity of the Other, or as an ideal hybrid identity of the Third, that identity which is the margin of the margin and the periphery of periphery, without a clearly defined centre to relate itself to and constitute its peripheral status, reveals a connection between two traumas: the trauma of Jewishness and the trauma of writing in Andrić's late modernism and in this novel particularly. The situation when the sign (and the act of signification) must declare its wandering destiny, its wandering determination, is a moment when these two destinies, of a Jew and of a poet, become closer to each other, separating the voice (of a God, of metaphysics) from the letter, storytelling from writing, the living word from its textual representation and interpretation. PB - Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet T2 - Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet T1 - Jevrejstvo kao „četvrti svet” Andrićeve "Travničke hronike" T1 - Jews as a "fourth world" in Andrić's "Bosnian chronicle" SP - 39 EP - 55 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2119 ER -
@inbook{ author = "Radovanović, Đorđe R.", year = "2021", abstract = "U radu se analizira ontološki i poetički status Jevreja i jevrejstva u Andrićevoj "Travničkoj hronici". Osobenost kolektivnog identiteta koji se ne ostvaruje ni kao isklјučujuća binarnost Drugog, niti kao hibridni prosvetitelјski ideal Trećeg (Trećeg sveta); koji je margina margine i periferija periferije, bez jasno profilisanog centra prema kome bi se periferno moglo usmeravati i konstituisati, dovodi u vezu traumatično postojanje jevrejstva sa poznomodernističkom traumom Andrićevog romana i poetike, koja svoju idejnost više ne crpi iz modernog (svehumanog) prosvetitelјskog diskursa, već ga osporava i usmerava se topološko-poetičkoj, nediskurzivnoj, onostranosti u kojoj sebe vide i pripovedač i travnički Jevreji (i Jevreji uopšte). Situacija kada znak mora da objavi svoju lutalačku sudbinu jeste onaj momenat u kome ahasverska sudbina pesnika prilazi sudbini Jevrejina-lutalice u raskolu romana i knjige, knjige i teksta, (božanskog) glasa i pisma (priče i pisanja), žive reči i grafijske (tekstualne) interpretacije., This paper analyzes the ontological and poetic status of Jews and Jewishness in Andrić's novel "Bosnian chronicle". The uniqueness of collective identity which is not realized through exclusive binarity of the Other, or as an ideal hybrid identity of the Third, that identity which is the margin of the margin and the periphery of periphery, without a clearly defined centre to relate itself to and constitute its peripheral status, reveals a connection between two traumas: the trauma of Jewishness and the trauma of writing in Andrić's late modernism and in this novel particularly. The situation when the sign (and the act of signification) must declare its wandering destiny, its wandering determination, is a moment when these two destinies, of a Jew and of a poet, become closer to each other, separating the voice (of a God, of metaphysics) from the letter, storytelling from writing, the living word from its textual representation and interpretation.", publisher = "Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet", journal = "Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet", booktitle = "Jevrejstvo kao „četvrti svet” Andrićeve "Travničke hronike", Jews as a "fourth world" in Andrić's "Bosnian chronicle"", pages = "39-55", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2119" }
Radovanović, Đ. R.. (2021). Jevrejstvo kao „četvrti svet” Andrićeve "Travničke hronike". in Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet., 39-55. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2119
Radovanović ĐR. Jevrejstvo kao „četvrti svet” Andrićeve "Travničke hronike". in Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet. 2021;:39-55. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2119 .
Radovanović, Đorđe R., "Jevrejstvo kao „četvrti svet” Andrićeve "Travničke hronike"" in Srpski jezik, književnost, umetnost: zbornik radova sa XV međunarodnog naučnog skupa održanog na Filološko-umetničkom fakultetu u Kragujevcu (30-31. X 2020). Knj. 2/2, Jevreji. Filološko-umetnički fakultet (2021):39-55, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_2119 .