Edith Stein - svetica XX stoleća i kamen spoticanja između židovstva i katoličanstva

Abstract

Teze Edith Stein o ženskom pitanju pokazuju dva suprotstavljena i načelno nespojiva pristupa: oprečno suprotstavljene teze pedagoginje o obrazovanju žena i "filozofkinje bitka" se međusobno isključuju, jer obrazovanje počiva na ideji o mogućnosti oblikovanja i mijenjanja "ženske naravi", dočim njezino insistiranje na "vječnom bitku" isključuje mogućnost promjena i razvitka. Edith Stein nije uočila tu nelogičnost. Edith Stein je ostala vjerna tradicionalnom i službenom učenju. Upravo zbog toga što je kao "čuvena katolička filozofkinja" ostala u okvirima crkvenog naučavanja, podržavala ga svojim tezama i svojim ugledom, stekla je čast oltara kao proročica i učiteljica Crkve (kanonizirana 1988., proglašena sveticom 2000. i Učiteljicom Europe, zajedno s Velikom Terezijom Avilskom, svojom zaštitnicom i "majkom" karmelićanki). Papa Ivan Pavao II. u svojoj meditaciji O posebnom dostojanstvu i poslanstvu Žene Mulieris dignitatem’ crpio je iz Editinih misli, dokazavši time da je ona bila teološki plodonosna. Edith Stein je danas svetica, podignuta na čast oltara 11.5.1998. Papa Ivan Pavao II., njezin veliki štovatelj, koji se za svoje meditacije o Čovjeku nadahnjivao njezinim mislima, proglasio ju je "Istaknutom kćeri izraelskoga naroda", "Učiteljicom Crkve" i "Zaštitnicom Europe" zbog njezina "izvanrednog intelektualnog i duhovnog doprinosa europskoj kršćansko-intelektualnoj baštini".