Jewish Digital Library
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   Jewish Digital Library
  • Jevrejska kultura, književnost, umetnost, običaji, tradicija, kuhinja [Jewish Culture, Literature, Art, Customs, Tradition, Cuisine]
  • Književnost [Literature]
  • View Item
  •   Jewish Digital Library
  • Jevrejska kultura, književnost, umetnost, običaji, tradicija, kuhinja [Jewish Culture, Literature, Art, Customs, Tradition, Cuisine]
  • Književnost [Literature]
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Luna Laura Papo-Bohoreta y su contribución a la cultura Bosnia

Luna Laura Papo-Bohoreta i njen doprinos bosanskoj kulturi

Thumbnail
2016
full text (1.633Mb)
Authors
Kamhi, David
Kamhi Papo, Mirta
Contributors
Faraone, Mario
Ferracuti, Gianni
Article (Published version)
,
Mediterránea - Centro di studi interculturali, Dipartimento di studi umanistici - Università di Trieste
Metadata
Show full item record
Abstract
Después de la Primera Guerra Mundial en Bosnia y Hercegovina se desarrolló rápidamente la literatura en "djudeo-espanjol" (la lengua judeo-española). Esta ocupó, aparte de la música, el papel central en la tradición cultural de los judíos bosnios - los sefardíes, sobre todo en Sarajevo y en menor medida en las ciudades más pequeñas (Banja Luka, Travnik, Tuzla, etc.). Bohoreta fue el motor y el representante más destacable de la literatura bosnia en judeo-español. Su opus fue la mejor prueba del deseo de enriquecer, completar y conservar la cultura y la tradición sefardí en aquel entonces. Las obras de la herencia de Laura Papo Bohoreta volvió a despertar el interés entre los especialistas en los estudios sefardíes que investigaban la lengua y la literatura judeo-española, en 1962, después de que en la prensa de Belgrado saliera a la luz información sobre el hallazgo de una parte de la obra de Bohoreta en el Archivo municipal de Sarajevo y en casa de su sobrina Gordana Kujić en Belgrado.... Las obras de Bohoreta son importantes ya que cumplían varias funciones: la familiarización, el conocimiento y la preservación de la tradición nacional y la lengua de los judíos sefardíes, además de la promoción de la laboriosidad, la sensatez, los derechos de la mujer y la justicia social para todos y, sobre todo, el orgullo y la autoconfianza de los judíos sefardíes. Es necesario concebir estas obras y preciarlas como fuente de investigación sobre el folklore, las costumbres, la psicología y la entonación del judeo-español como se ha usado entre los sefardíes sarajevitas con todos los atributos, refranes ("refranes"), cuentos ("kuentos") etc. Bohoreta escribía sus obras en judeo-español que se denominaba en Sarajevo "đidjo" con algunas traducciones al bosnio. La contribución de Bohoreta a la cultura bosnia y su tradición ha sido enorme, ya que la cultura y la tradición sefardí hacen parte de la cultura integral y la tradición de todas las naciones que viven en Bosnia y Hercegovina. A los futuros lectores se está abriendo el viejo Sarajevo donde de cada cinco habitantes uno era judío. Este es el Sarajevo de nuestras madres, nonas y los otros, conocidos por sus nombres y apodos, porque las páginas escritas en judeo-español nos recuerdan de la lengua materna, la infancia, los amigos de otras nacionalidades, pero, ante todo, de nuestro origen sefardí.

Poslije Prvog svjetskog rata, literatura na "djudeo-espanjol“ (jevrejsko-španskom) jeziku brzo se razvijala u Bosni i Hercegovini. To je, osim muzike, zauzimalo centralnu ulogu u kulturnoj tradiciji bosanskih Jevreja - Sefarda, posebno u Sarajevu i u manjoj mjeri u manjim gradovima (Banja Luka, Travnik, Tuzla itd.). Bohoreta je bila pokretač i najznačajniji predstavnik bosanske judeo-španske književnosti. Njen opus je bio najbolji dokaz želje za obogaćivanjem, upotpunjavanjem i očuvanjem sefardske kulture i tradicije u to doba. Radovi iz nasledstva Laure Papo Bohoreta ponovo su probudili interesovanje stručnjaka za sefardske studije koji su istraživali judeo-španski jezik i književnost, nakon što su 1962. godine informacije o njemu izašle u beogradskoj štampi (otkriće Bohoretinih djela u sarajevskom opštinskom arhivu i u kući njene nećakinje Gordane Kujić u Beogradu). Bohoretina dela su važna jer su ispunjavala nekoliko funkcija: upoznavanje, znanje i očuvanje nacionalne tradicije... i jezika sefardskih Jevreja, kao i promovisanje marljivosti, zdravog razuma, prava žena i socijalne pravde za sve i, prije svega, ponos i samopouzdanje sefardskih Jevreja. Neophodno je ova dela upoznati i vrednovati ih kao izvor za istraživanje folklora, običaja, psihologije i intonacije judeo-španskog kakva se koristila među sarajevskim Sefardima sa svim izrekama ("refranes"), pričama ("kuentos") itd. Bohoreta je svoja dela pisala na judeo-španskom jeziku, koji se u Sarajevu nazivao "đidjo", sa nekim prevodima na bosanski jezik. Doprinos Bohorete bosanskoj kulturi i tradiciji bio je ogroman, jer su sefardska kultura i tradicija dio integralne kulture i tradicije svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Staro Sarajevo se otvara budućim čitaocima, gdje je svaki peti stanovnik bio Jevrej. To je Sarajevo naših majki, nona i drugih, poznato po imenima i nadimcima, jer stranice napisane na judeo-španskom jeziku podsjećaju na maternji jezik, djetinjstvo, prijatelje drugih nacionalnosti, ali, prije svega, na naše sefardsko poreklo.

Keywords:
Laura Papo Bohoreta (1891-1941), književnica / Laura Papo "Bohoreta" / Bohoreta
Source:
Studi Interculturali, 2016, 3, 195-200
Publisher:
  • Trieste : Mediterránea - Centro di studi interculturali, Dipartimento di studi umanistici - Università di Trieste
Note:
  • Str. 248-249: Recensioni: "Laura Papo-Bohoreta, Manoscritti", a cura di Ana Cecilia Prenz Kopušar ed Edina Spahić, Archivio storico di Sarajevo (Historijski arhiv Sarajevo), Universita di Sarajevo (Univerzitet u Sarajevu), 2016.

ISBN: 978-1-326-89579-2

ISSN: 2281-1273

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1535
URI
https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1535
Collections
  • Književnost [Literature]
  • Kultura i prosveta [Culture and Education]
  • NLI 1
  • Španski [Spanish]
Topic
Jevrejska kultura, književnost, umetnost, običaji, tradicija, kuhinja [Jewish Culture, Literature, Art, Customs, Tradition, Cuisine]
TY  - JOUR
AU  - Kamhi, David
AU  - Kamhi Papo, Mirta
PY  - 2016
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1535
AB  - Después de la Primera Guerra Mundial en Bosnia y Hercegovina se desarrolló rápidamente la literatura en "djudeo-espanjol" (la lengua judeo-española). Esta ocupó, aparte de la música, el papel central en la tradición cultural de los judíos bosnios - los sefardíes, sobre todo en Sarajevo y en menor medida en las ciudades más pequeñas (Banja Luka, Travnik, Tuzla, etc.). Bohoreta fue el motor y el representante más destacable de la literatura bosnia en judeo-español. Su opus fue la mejor prueba del deseo de enriquecer, completar y conservar la cultura y la tradición sefardí en aquel entonces. Las obras de la herencia de Laura Papo Bohoreta volvió a despertar el interés entre los especialistas en los estudios sefardíes que investigaban la lengua y la literatura judeo-española, en 1962, después de que en la prensa de Belgrado saliera a la luz información sobre el hallazgo de una parte de la obra de Bohoreta en el Archivo municipal de Sarajevo y en casa de su sobrina Gordana Kujić en Belgrado. Las obras de Bohoreta son importantes ya que cumplían varias funciones: la familiarización, el conocimiento y la preservación de la tradición nacional y la lengua de los judíos sefardíes, además de la promoción de la laboriosidad, la sensatez, los derechos de la mujer y la justicia social para todos y, sobre todo, el orgullo y la autoconfianza de los judíos sefardíes. Es necesario concebir estas obras y preciarlas como fuente de investigación sobre el folklore, las costumbres, la psicología y la entonación del judeo-español como se ha usado entre los sefardíes sarajevitas con todos los atributos, refranes ("refranes"), cuentos ("kuentos") etc. Bohoreta escribía sus obras en judeo-español que se denominaba en Sarajevo "đidjo" con algunas traducciones al bosnio. La contribución de Bohoreta a la cultura bosnia y su tradición ha sido enorme, ya que la cultura y la tradición sefardí hacen parte de la cultura integral y la tradición de todas las naciones que viven en Bosnia y Hercegovina. A los futuros lectores se está abriendo el viejo Sarajevo donde de cada cinco habitantes uno era judío. Este es el Sarajevo de nuestras madres, nonas y los otros, conocidos por sus nombres y apodos, porque las páginas escritas en judeo-español nos recuerdan de la lengua materna, la infancia, los amigos de otras nacionalidades, pero, ante todo, de nuestro origen sefardí.
AB  - Poslije Prvog svjetskog rata, literatura na "djudeo-espanjol“ (jevrejsko-španskom) jeziku brzo se razvijala u Bosni i Hercegovini. To je, osim muzike, zauzimalo centralnu ulogu u kulturnoj tradiciji bosanskih Jevreja - Sefarda, posebno u Sarajevu i u manjoj mjeri u manjim gradovima (Banja Luka, Travnik, Tuzla itd.). Bohoreta je bila pokretač i najznačajniji predstavnik bosanske judeo-španske književnosti. Njen opus je bio najbolji dokaz želje za obogaćivanjem, upotpunjavanjem i očuvanjem sefardske kulture i tradicije u to doba. Radovi iz nasledstva Laure Papo Bohoreta ponovo su probudili interesovanje stručnjaka za sefardske studije koji su istraživali judeo-španski jezik i književnost, nakon što su 1962. godine informacije o njemu izašle u beogradskoj štampi (otkriće Bohoretinih djela u sarajevskom opštinskom arhivu i u kući njene nećakinje Gordane Kujić u Beogradu). Bohoretina dela su važna jer su ispunjavala nekoliko funkcija: upoznavanje, znanje i očuvanje nacionalne tradicije i jezika sefardskih Jevreja, kao i promovisanje marljivosti, zdravog razuma, prava žena i socijalne pravde za sve i, prije svega, ponos i samopouzdanje sefardskih Jevreja. Neophodno je ova dela upoznati i  vrednovati ih kao izvor za istraživanje folklora, običaja, psihologije i intonacije judeo-španskog kakva se  koristila među sarajevskim Sefardima sa svim izrekama ("refranes"), pričama ("kuentos") itd. Bohoreta je svoja dela pisala na judeo-španskom jeziku, koji se u Sarajevu nazivao "đidjo", sa nekim prevodima na bosanski jezik. Doprinos Bohorete bosanskoj kulturi i tradiciji bio je ogroman, jer su sefardska kultura i tradicija dio integralne kulture i tradicije svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Staro Sarajevo se otvara budućim čitaocima, gdje je svaki peti stanovnik bio Jevrej. To je Sarajevo naših majki, nona i drugih, poznato po imenima i nadimcima, jer stranice napisane na judeo-španskom jeziku podsjećaju na maternji jezik, djetinjstvo, prijatelje drugih nacionalnosti, ali, prije svega, na naše sefardsko poreklo.
PB  - Trieste : Mediterránea - Centro di studi interculturali, Dipartimento di studi umanistici - Università di Trieste
T2  - Studi Interculturali
T1  - Luna Laura Papo-Bohoreta y su contribución a la cultura Bosnia
T1  - Luna Laura Papo-Bohoreta i njen doprinos bosanskoj kulturi
SP  - 195
EP  - 200
IS  - 3
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1535
ER  - 
@article{
author = "Kamhi, David and Kamhi Papo, Mirta",
year = "2016",
abstract = "Después de la Primera Guerra Mundial en Bosnia y Hercegovina se desarrolló rápidamente la literatura en "djudeo-espanjol" (la lengua judeo-española). Esta ocupó, aparte de la música, el papel central en la tradición cultural de los judíos bosnios - los sefardíes, sobre todo en Sarajevo y en menor medida en las ciudades más pequeñas (Banja Luka, Travnik, Tuzla, etc.). Bohoreta fue el motor y el representante más destacable de la literatura bosnia en judeo-español. Su opus fue la mejor prueba del deseo de enriquecer, completar y conservar la cultura y la tradición sefardí en aquel entonces. Las obras de la herencia de Laura Papo Bohoreta volvió a despertar el interés entre los especialistas en los estudios sefardíes que investigaban la lengua y la literatura judeo-española, en 1962, después de que en la prensa de Belgrado saliera a la luz información sobre el hallazgo de una parte de la obra de Bohoreta en el Archivo municipal de Sarajevo y en casa de su sobrina Gordana Kujić en Belgrado. Las obras de Bohoreta son importantes ya que cumplían varias funciones: la familiarización, el conocimiento y la preservación de la tradición nacional y la lengua de los judíos sefardíes, además de la promoción de la laboriosidad, la sensatez, los derechos de la mujer y la justicia social para todos y, sobre todo, el orgullo y la autoconfianza de los judíos sefardíes. Es necesario concebir estas obras y preciarlas como fuente de investigación sobre el folklore, las costumbres, la psicología y la entonación del judeo-español como se ha usado entre los sefardíes sarajevitas con todos los atributos, refranes ("refranes"), cuentos ("kuentos") etc. Bohoreta escribía sus obras en judeo-español que se denominaba en Sarajevo "đidjo" con algunas traducciones al bosnio. La contribución de Bohoreta a la cultura bosnia y su tradición ha sido enorme, ya que la cultura y la tradición sefardí hacen parte de la cultura integral y la tradición de todas las naciones que viven en Bosnia y Hercegovina. A los futuros lectores se está abriendo el viejo Sarajevo donde de cada cinco habitantes uno era judío. Este es el Sarajevo de nuestras madres, nonas y los otros, conocidos por sus nombres y apodos, porque las páginas escritas en judeo-español nos recuerdan de la lengua materna, la infancia, los amigos de otras nacionalidades, pero, ante todo, de nuestro origen sefardí., Poslije Prvog svjetskog rata, literatura na "djudeo-espanjol“ (jevrejsko-španskom) jeziku brzo se razvijala u Bosni i Hercegovini. To je, osim muzike, zauzimalo centralnu ulogu u kulturnoj tradiciji bosanskih Jevreja - Sefarda, posebno u Sarajevu i u manjoj mjeri u manjim gradovima (Banja Luka, Travnik, Tuzla itd.). Bohoreta je bila pokretač i najznačajniji predstavnik bosanske judeo-španske književnosti. Njen opus je bio najbolji dokaz želje za obogaćivanjem, upotpunjavanjem i očuvanjem sefardske kulture i tradicije u to doba. Radovi iz nasledstva Laure Papo Bohoreta ponovo su probudili interesovanje stručnjaka za sefardske studije koji su istraživali judeo-španski jezik i književnost, nakon što su 1962. godine informacije o njemu izašle u beogradskoj štampi (otkriće Bohoretinih djela u sarajevskom opštinskom arhivu i u kući njene nećakinje Gordane Kujić u Beogradu). Bohoretina dela su važna jer su ispunjavala nekoliko funkcija: upoznavanje, znanje i očuvanje nacionalne tradicije i jezika sefardskih Jevreja, kao i promovisanje marljivosti, zdravog razuma, prava žena i socijalne pravde za sve i, prije svega, ponos i samopouzdanje sefardskih Jevreja. Neophodno je ova dela upoznati i  vrednovati ih kao izvor za istraživanje folklora, običaja, psihologije i intonacije judeo-španskog kakva se  koristila među sarajevskim Sefardima sa svim izrekama ("refranes"), pričama ("kuentos") itd. Bohoreta je svoja dela pisala na judeo-španskom jeziku, koji se u Sarajevu nazivao "đidjo", sa nekim prevodima na bosanski jezik. Doprinos Bohorete bosanskoj kulturi i tradiciji bio je ogroman, jer su sefardska kultura i tradicija dio integralne kulture i tradicije svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Staro Sarajevo se otvara budućim čitaocima, gdje je svaki peti stanovnik bio Jevrej. To je Sarajevo naših majki, nona i drugih, poznato po imenima i nadimcima, jer stranice napisane na judeo-španskom jeziku podsjećaju na maternji jezik, djetinjstvo, prijatelje drugih nacionalnosti, ali, prije svega, na naše sefardsko poreklo.",
publisher = "Trieste : Mediterránea - Centro di studi interculturali, Dipartimento di studi umanistici - Università di Trieste",
journal = "Studi Interculturali",
title = "Luna Laura Papo-Bohoreta y su contribución a la cultura Bosnia, Luna Laura Papo-Bohoreta i njen doprinos bosanskoj kulturi",
pages = "195-200",
number = "3",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1535"
}
Kamhi, D.,& Kamhi Papo, M.. (2016). Luna Laura Papo-Bohoreta y su contribución a la cultura Bosnia. in Studi Interculturali
Trieste : Mediterránea - Centro di studi interculturali, Dipartimento di studi umanistici - Università di Trieste.(3), 195-200.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1535
Kamhi D, Kamhi Papo M. Luna Laura Papo-Bohoreta y su contribución a la cultura Bosnia. in Studi Interculturali. 2016;(3):195-200.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1535 .
Kamhi, David, Kamhi Papo, Mirta, "Luna Laura Papo-Bohoreta y su contribución a la cultura Bosnia" in Studi Interculturali, no. 3 (2016):195-200,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1535 .

Related items

Showing items related by title, author, creator and subject.

  • Entre la modernidad y la tradición, el feminismo y la patriarquia: Vida y obra de Laura Papo ´Bohoreta´, primera dramaturga en lengua judeo-española / Between modernity and tradition, feminism and patriarchy: life and work of Laura Papo "Bohoreta", first playwright in the Judeo-Spanish language 

    Papo, Eliezer (Neue Romania, 2010)
  • Laura Papo-Bohoreta: Kommentierte Forschungsbibliographie zum literarischen Werk einer bosnischen Sefardin / Laura Papo-Bohoreta: anotirana istraživačka bibliografija o književnom djelu bosanske Sefardknije 

    Papo, Eliezer (Graz : Centrum fur Judische Studien der Karl-Franzens-Universitat Graz, 2012)
  • Estado de la investigación y bibliografía anotada de la obra literaria de Laura Papo "Bohoreta" / The State of the Research and an Annotated Bibliography of the Literary Opus of Laura Papo "Bohoreta" 

    Papo, Eliezer (Sefarad, 2012)

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About JDB | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceTopicsAuthorsTitlesKeywordsThis topicAuthorsTitlesKeywords

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About JDB | Send Feedback

OpenAIRERCUB