Jewish Digital Library
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   Jewish Digital Library
  • Jevrejska kultura, književnost, umetnost, običaji, tradicija, kuhinja [Jewish Culture, Literature, Art, Customs, Tradition, Cuisine]
  • Književnost [Literature]
  • View Item
  •   Jewish Digital Library
  • Jevrejska kultura, književnost, umetnost, običaji, tradicija, kuhinja [Jewish Culture, Literature, Art, Customs, Tradition, Cuisine]
  • Književnost [Literature]
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Ḥam Ribi Avram Finci’s Ladino Translation of Selected Texts from the Zohar as a Rare Glimpse into the Methodology of Traditional Bosnian Sephardic Yeshivot (Adult Learning Clubs) and Its Relation to the Local Sufi Islamic Tradition of Ders

Ladino prevod odabranih tekstova iz Zohara Ḥam Ribi Avrama Fincija kao rijetki uvid u metodologiju rada tradicionalnih bosansko-sefardskih ješivot (obrazovnih klubova za odrasle), te veza te metodologije sa lokalnom islamsko-sufijskom tradicijom dersa

Thumbnail
2020
full text (3.193Mb)
Authors
Papo, Eliezer
Contributors
Twardowska, Aleksandra
Taczyńska, Katarzyna
Article (Published version)
,
Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences, Warsaw
Metadata
Show full item record
Abstract
In traditional Sephardic culture, theoretical Kabbalah was an exclusive patrimony of the rabbinic elite. From the 17th century onward, many Sephardic laymen found even the Hebrew liturgical, and especially speculative, texts to be impenetrable and incomprehensible. Consequently, the rabbinic elite began to translate liturgical texts, and halakhic works into popular Judeo-Spanish. However, the Zohar was usually not included in these projects of cultural intermediation. Consequently, a Judeo-Spanish translation of the integral text of the Zohar, or even of one of its volumes, does not exist to this day. At the same time, different Sephardic rabbis translated selected excerpts from the Zohar into the vernacular. This paper analyses one such anthology, Avram ben Moshe Finci’s Leket a-Zoar, published in 5619 (1858/9) in Belgrade. The anthology contains 246 excerpts from the Zohar, 121 of which conclude with Finci’s own reflections and a resumé of the moral of the story. Many of Finci’s di...scourses are masterpieces of the traditional Judeo-Spanish oral genre of darush. Finci was not interested in explaining theoretical kabbalistic terms and concepts. Rather, he reads the Zohar as if it were a work of Mussar. The traditional learning of Bosnian Sephardim seems to resemble, in both methodology and content, the learning traditions of their Muslim neighbors, showing once again that settled communities such as the Ottoman Sephardim cannot be researched only in the context of their affinity to the Jewish world. It is impossible to understand the way the Ottoman Sephardim developed Jewish concepts, practices, and institutes without acknowledging the common Ottoman culture they shared with their Muslim and Christian neighbours.

U tradicionalnoj sefardskoj kulturi, teoretska kabala je pretstavljala isključivo naslijeđe učene rabinske elite. Od sedamnaestog vijeka pa nadalje, mnogi pripadnici neobrazovanih sefardskih masa nalazili su i komplikovanije liturgijske tekstove (o spekulativnim da i ne govorim) teško razumljivim. Sljedstveno, rabinska elita je već tada počela sa obuhvatnim poduhvatom prevođenja osnovnih liturgijskih i pravnih tekstova na narodni jevrejsko-španski. Ipak, kao po pravilu, Zohar nije predstavljao dio tog kulturno-posredničkog preduzeća. Upravo zbog toga, do dana današnjeg nikada nije napravljen integralni prevod Zohara, ili barem jednog njegovog toma, na jevrejsko-španski. Različiti sefardski rabini prevodili su na narodni jezik samo vlastite izbore najpoučnijih tekstova iz ovog ogromnog korpusa. Ovaj rad analizira jedan takav zbornik odabranih odjeljaka, čuveni Leket a-Zoar, Ḥam Ribi Avrama (sina Mojsijevog) Fincija, objavljen 5619 (1858/9) u Beogradu. Fincijeva antologija sadrži pre...vod 246 odjeljaka iz Zohara, 121 od kojih završavaju Fincijevim vlastitim osvrtima i komentarima na tekst. Mnoga od Fincijevih narvoučenija predstavljaju remek djela tradicionalnog sefardskog usmenog žanra daruš (propovijed). Kao komentator, Finci nije bio zainteresovan za razjašnjavanje zamršernih kabalističkih termina i koncepata. Radije, on čita i tumači Zohar kao da se radi o djelu iz musara (jevrejske etike). Izgleda da se u ovoj tačci sreću tradicionalni bosansko-sefardski način čitanja, učenja i tumačenja Zohara sa lokalnom bosansko-muslimanskom tradicijom čitanja, učenja i tumačenja klasičnih sufijskih tekstova, pokazujući još jedanputa kako jevrejske zajednice dugo ukorijenjene u određeni civilizacijski kontekst ne mogu biti proučavane samo u svjetlu njihovih posebnosti u odnosu na ostatak jevrejskog svijeta ili njihovih podudarnosti s istim. Nemoguće je razumjeti razvoj sefardskih koncepata, prakse i institucija bez uzimanja u obzir zajedničke osmanske civilizacije, u stvaranju i dinamičnom održavanju koje su Sefardi učestvovali skoro pola milenijuma, zajedno sa svojim muslimanskim i hrišćansko-pravoslavnim komšijama.

W tradycyjnej kulturze sefardyjskiej kabała teoretyczna była dziedzictwem wyłącznie uczonej elity rabinów. Od wieku XVII dla wiernych należących do niewykształconych mas bardziej skomplikowane teksty liturguczne (nie wspominając o spekulatywnych) były niezrozumiałe, dlatego też elita rabiniczna podjęła się zadania tłumaczenia podstawowych pism liturgicznych i halahicznych na język żydowsko-hiszpański. Ponieważ dzieła Zohar zwykle nie włączano do tego kulturalno-mediacyjnego projektu, do chwili obecnej nie powstał integralny, żydowsko-hiszpański przekład ani jednej z jego ksiąg. Różni rabini sefardyjscy przekładali na żydowsko-hiszpański jedynie własny wybór najbardziej pouczających tekstów pochodzących z tego ogromnego korpusu. Niniejszy artykuł analizuje jeden z takich zbiorów wybranych fragmentów, słynny Leket a-Zoar autorstwa Ḥam Ribi Avrama (syna Mojżesza) Finciego, wydany w Belgradzie w 5619 (1858/9) roku. Antologia Finciego zawiera przekład 246 fragmentów ksiąg Zoharu, z który...ch 121 kończy się własnymi refleksjami i komentarzami Finciego. Wiele z tych wykładów Finciego to arcydzieła tradycyjnego sefardyjskiego gatunku ustnego darush (‘kazanie’). Finci, jako komentator, nie był zainteresowany wyjaśnianiem zagmatwanych kabalistycznych terminów i konceptów. Chętniej czytał i tłumaczył Zohar jak dzieło musar – dzieło żydowskiej etyki. Jak się wydaje, w tym podejściu połączyły się tradycyjny bośniacko-sefardyjski sposób czytania, uczenia i tłumaczenia ksiąg Zoharu oraz lokalna bośniacko--muzułmańska tradycja czytania, uczenia i tłumaczenia klasycznych tekstów sufickich. Dowodzi to faktu, że wspólnoty żydowskie, zakorzenione w określonym kontekście cywilizacyjnym, nie mogą być studiowane jedynie przez pryzmat ich wyjątkowości wobec reszty świata żydowskiego ani przez pryzmat kongruencji z nim. Niemożliwe jest zrozumienie rozwoju sefardyjskich idei, praktyk i instytucji bez brania pod uwagę wspólnej osmańskiej cywilizacji, w tworzeniu i rozwoju której Sefardyjczycy przez prawie 500 lat brali udział razem ze swoimi muzułmańskimi i chrześcijańsko--prawosławnymi sąsiadami.

Keywords:
Sefardi - tradicija / Sephardic tradition / Ladino književnost / Ladino literature / rabinska književnost / Rabbinic Literature / jevrejsko-španski jezik / Judeo-Spanish language / Jevreji - Balkan / Jews - Balkan / Jevreji - Bosna i Hercegovina / Jews - Bosna and Herzegovina / Judaizam - Sufizam / Judaism - Sufism
Source:
Colloquia Humanistica (Sephardim, Ashkenazim and Non-Jewish Peoples: Encounters Across Europe), 2020, 9, 181-222
Publisher:
  • Warsaw : Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences

DOI: 10.11649/ch.2020.012

ISSN: 2081-6774; 2392-2419

[ Google Scholar ]
URI
https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1530
Collections
  • O jevrejskoj religiji i filozofiji [ About the Jewish Religion and Philosophy]
  • Književnost [Literature]
  • Jezik [Language]
  • NLI 1
  • Engleski [English]
Topic
Jevrejska kultura, književnost, umetnost, običaji, tradicija, kuhinja [Jewish Culture, Literature, Art, Customs, Tradition, Cuisine]
TY  - JOUR
AU  - Papo, Eliezer
PY  - 2020
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1530
AB  - In traditional Sephardic culture, theoretical Kabbalah was an exclusive
patrimony of the rabbinic elite. From the 17th century onward, many Sephardic laymen found even the Hebrew liturgical, and especially speculative, texts to be impenetrable and incomprehensible. Consequently, the rabbinic elite began to translate liturgical texts, and halakhic works into popular Judeo-Spanish. However, the Zohar was usually not included in these projects of cultural intermediation.
Consequently, a Judeo-Spanish translation of the integral text of the Zohar, or even of one of its volumes, does not exist to this day. At the same time, different Sephardic rabbis translated selected excerpts from the Zohar into the vernacular. This paper analyses one such anthology, Avram ben Moshe Finci’s Leket a-Zoar, published in 5619 (1858/9) in Belgrade. The anthology contains 246 excerpts from the Zohar, 121 of which conclude with Finci’s own reflections and a resumé of the moral of the story. Many of Finci’s discourses are masterpieces of the traditional Judeo-Spanish oral genre of darush. Finci was not interested in explaining theoretical kabbalistic terms and concepts. Rather, he reads the Zohar as if it were a work of Mussar. The traditional learning of Bosnian Sephardim seems to resemble, in both methodology and content, the learning traditions of their Muslim neighbors, showing once again that settled communities such as the Ottoman Sephardim cannot be researched only in the context of their affinity to the Jewish world. It is impossible to understand the way the Ottoman Sephardim developed Jewish concepts, practices, and institutes without acknowledging the common Ottoman culture they shared with their Muslim and Christian neighbours.
AB  - U tradicionalnoj sefardskoj kulturi, teoretska kabala je pretstavljala isključivo naslijeđe učene rabinske elite. Od sedamnaestog vijeka pa nadalje, mnogi pripadnici neobrazovanih sefardskih masa nalazili su i komplikovanije liturgijske tekstove (o spekulativnim da i ne govorim) teško razumljivim. Sljedstveno, rabinska elita je već tada počela sa obuhvatnim poduhvatom prevođenja osnovnih liturgijskih i pravnih
tekstova na narodni jevrejsko-španski. Ipak, kao po pravilu, Zohar nije predstavljao dio tog kulturno-posredničkog preduzeća. Upravo zbog toga,
do dana današnjeg nikada nije napravljen integralni prevod Zohara, ili barem jednog njegovog toma, na jevrejsko-španski. Različiti sefardski rabini
prevodili su na narodni jezik samo vlastite izbore najpoučnijih tekstova iz ovog ogromnog korpusa. Ovaj rad analizira jedan takav zbornik odabranih
odjeljaka, čuveni Leket a-Zoar, Ḥam Ribi Avrama (sina Mojsijevog) Fincija, objavljen 5619 (1858/9) u Beogradu. Fincijeva antologija sadrži prevod 246
odjeljaka iz Zohara, 121 od kojih završavaju Fincijevim vlastitim osvrtima i komentarima na tekst. Mnoga od Fincijevih narvoučenija predstavljaju
remek djela tradicionalnog sefardskog usmenog žanra daruš (propovijed). Kao komentator, Finci nije bio zainteresovan za razjašnjavanje zamršernih kabalističkih termina i koncepata. Radije, on čita i tumači Zohar kao da se radi o djelu iz musara (jevrejske etike). Izgleda da se u ovoj tačci
sreću tradicionalni bosansko-sefardski način čitanja, učenja i tumačenja Zohara sa lokalnom bosansko-muslimanskom tradicijom čitanja, učenja i tumačenja klasičnih sufijskih tekstova, pokazujući još jedanputa kako jevrejske zajednice dugo ukorijenjene u određeni civilizacijski kontekst ne mogu biti proučavane samo u svjetlu njihovih posebnosti u odnosu na ostatak jevrejskog svijeta ili njihovih podudarnosti s istim. Nemoguće je razumjeti razvoj sefardskih koncepata, prakse i institucija bez uzimanja u obzir zajedničke osmanske civilizacije, u stvaranju i dinamičnom održavanju koje su Sefardi učestvovali skoro pola milenijuma, zajedno sa
svojim muslimanskim i hrišćansko-pravoslavnim komšijama.
AB  - W tradycyjnej kulturze sefardyjskiej kabała teoretyczna była dziedzictwem wyłącznie uczonej elity rabinów. Od wieku XVII dla wiernych należących do niewykształconych mas bardziej skomplikowane teksty liturguczne (nie wspominając o spekulatywnych) były niezrozumiałe, dlatego też elita rabiniczna podjęła się zadania tłumaczenia podstawowych
pism liturgicznych i halahicznych na język żydowsko-hiszpański. Ponieważ dzieła Zohar zwykle nie włączano do tego kulturalno-mediacyjnego projektu, do chwili obecnej nie powstał integralny, żydowsko-hiszpański
przekład ani jednej z jego ksiąg. Różni rabini sefardyjscy przekładali na żydowsko-hiszpański jedynie własny wybór najbardziej pouczających
tekstów pochodzących z tego ogromnego korpusu. Niniejszy artykuł analizuje jeden z takich zbiorów wybranych fragmentów, słynny Leket a-Zoar autorstwa Ḥam Ribi Avrama (syna Mojżesza) Finciego, wydany w Belgradzie w 5619 (1858/9) roku. Antologia Finciego zawiera przekład 246 fragmentów ksiąg Zoharu, z których 121 kończy się własnymi refleksjami
i komentarzami Finciego. Wiele z tych wykładów Finciego to arcydzieła tradycyjnego sefardyjskiego gatunku ustnego darush (‘kazanie’). Finci, jako komentator, nie był zainteresowany wyjaśnianiem zagmatwanych kabalistycznych terminów i konceptów. Chętniej czytał i tłumaczył Zohar jak dzieło musar – dzieło żydowskiej etyki. Jak się wydaje, w tym podejściu połączyły się tradycyjny bośniacko-sefardyjski sposób czytania, uczenia i tłumaczenia ksiąg Zoharu oraz lokalna bośniacko--muzułmańska tradycja czytania, uczenia i tłumaczenia klasycznych tekstów sufickich. Dowodzi to faktu, że wspólnoty żydowskie, zakorzenione w określonym kontekście cywilizacyjnym, nie mogą być studiowane jedynie przez pryzmat ich wyjątkowości wobec reszty świata żydowskiego ani przez pryzmat kongruencji z nim. Niemożliwe jest zrozumienie rozwoju sefardyjskich idei, praktyk i instytucji bez brania pod uwagę wspólnej osmańskiej cywilizacji, w tworzeniu i rozwoju której Sefardyjczycy przez prawie 500 lat brali udział razem ze swoimi muzułmańskimi i chrześcijańsko--prawosławnymi sąsiadami.
PB  - Warsaw : Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences
T2  - Colloquia Humanistica (Sephardim, Ashkenazim and Non-Jewish Peoples: Encounters Across Europe)
T1  - Ḥam Ribi Avram Finci’s Ladino Translation of Selected Texts from the Zohar as a Rare Glimpse into the Methodology of Traditional Bosnian Sephardic Yeshivot (Adult Learning Clubs) and Its Relation to the Local Sufi Islamic Tradition of Ders
T1  - Ladino prevod odabranih tekstova iz Zohara Ḥam Ribi Avrama Fincija kao rijetki uvid u metodologiju rada tradicionalnih bosansko-sefardskih ješivot (obrazovnih klubova za odrasle), te veza te metodologije sa lokalnom islamsko-sufijskom tradicijom dersa
T1  - Przekład Ḥam Ribi Avrama Finciego wybranych tekstów Zoharu na ladino jako rzadkie spojrzenie w metodologię pracy tradycyjnych
bośniacko-sefardyjskich jeszybot (klubów edukacyjnych dla dorosłych) oraz jej związek z lokalną, islamsko-suficką tradycją homiletyczną
DO  - 10.11649/ch.2020.012
SP  - 181
EP  - 222
VL  - 9
ER  - 
@article{
author = "Papo, Eliezer",
year = "2020",
abstract = "In traditional Sephardic culture, theoretical Kabbalah was an exclusive
patrimony of the rabbinic elite. From the 17th century onward, many Sephardic laymen found even the Hebrew liturgical, and especially speculative, texts to be impenetrable and incomprehensible. Consequently, the rabbinic elite began to translate liturgical texts, and halakhic works into popular Judeo-Spanish. However, the Zohar was usually not included in these projects of cultural intermediation.
Consequently, a Judeo-Spanish translation of the integral text of the Zohar, or even of one of its volumes, does not exist to this day. At the same time, different Sephardic rabbis translated selected excerpts from the Zohar into the vernacular. This paper analyses one such anthology, Avram ben Moshe Finci’s Leket a-Zoar, published in 5619 (1858/9) in Belgrade. The anthology contains 246 excerpts from the Zohar, 121 of which conclude with Finci’s own reflections and a resumé of the moral of the story. Many of Finci’s discourses are masterpieces of the traditional Judeo-Spanish oral genre of darush. Finci was not interested in explaining theoretical kabbalistic terms and concepts. Rather, he reads the Zohar as if it were a work of Mussar. The traditional learning of Bosnian Sephardim seems to resemble, in both methodology and content, the learning traditions of their Muslim neighbors, showing once again that settled communities such as the Ottoman Sephardim cannot be researched only in the context of their affinity to the Jewish world. It is impossible to understand the way the Ottoman Sephardim developed Jewish concepts, practices, and institutes without acknowledging the common Ottoman culture they shared with their Muslim and Christian neighbours., U tradicionalnoj sefardskoj kulturi, teoretska kabala je pretstavljala isključivo naslijeđe učene rabinske elite. Od sedamnaestog vijeka pa nadalje, mnogi pripadnici neobrazovanih sefardskih masa nalazili su i komplikovanije liturgijske tekstove (o spekulativnim da i ne govorim) teško razumljivim. Sljedstveno, rabinska elita je već tada počela sa obuhvatnim poduhvatom prevođenja osnovnih liturgijskih i pravnih
tekstova na narodni jevrejsko-španski. Ipak, kao po pravilu, Zohar nije predstavljao dio tog kulturno-posredničkog preduzeća. Upravo zbog toga,
do dana današnjeg nikada nije napravljen integralni prevod Zohara, ili barem jednog njegovog toma, na jevrejsko-španski. Različiti sefardski rabini
prevodili su na narodni jezik samo vlastite izbore najpoučnijih tekstova iz ovog ogromnog korpusa. Ovaj rad analizira jedan takav zbornik odabranih
odjeljaka, čuveni Leket a-Zoar, Ḥam Ribi Avrama (sina Mojsijevog) Fincija, objavljen 5619 (1858/9) u Beogradu. Fincijeva antologija sadrži prevod 246
odjeljaka iz Zohara, 121 od kojih završavaju Fincijevim vlastitim osvrtima i komentarima na tekst. Mnoga od Fincijevih narvoučenija predstavljaju
remek djela tradicionalnog sefardskog usmenog žanra daruš (propovijed). Kao komentator, Finci nije bio zainteresovan za razjašnjavanje zamršernih kabalističkih termina i koncepata. Radije, on čita i tumači Zohar kao da se radi o djelu iz musara (jevrejske etike). Izgleda da se u ovoj tačci
sreću tradicionalni bosansko-sefardski način čitanja, učenja i tumačenja Zohara sa lokalnom bosansko-muslimanskom tradicijom čitanja, učenja i tumačenja klasičnih sufijskih tekstova, pokazujući još jedanputa kako jevrejske zajednice dugo ukorijenjene u određeni civilizacijski kontekst ne mogu biti proučavane samo u svjetlu njihovih posebnosti u odnosu na ostatak jevrejskog svijeta ili njihovih podudarnosti s istim. Nemoguće je razumjeti razvoj sefardskih koncepata, prakse i institucija bez uzimanja u obzir zajedničke osmanske civilizacije, u stvaranju i dinamičnom održavanju koje su Sefardi učestvovali skoro pola milenijuma, zajedno sa
svojim muslimanskim i hrišćansko-pravoslavnim komšijama., W tradycyjnej kulturze sefardyjskiej kabała teoretyczna była dziedzictwem wyłącznie uczonej elity rabinów. Od wieku XVII dla wiernych należących do niewykształconych mas bardziej skomplikowane teksty liturguczne (nie wspominając o spekulatywnych) były niezrozumiałe, dlatego też elita rabiniczna podjęła się zadania tłumaczenia podstawowych
pism liturgicznych i halahicznych na język żydowsko-hiszpański. Ponieważ dzieła Zohar zwykle nie włączano do tego kulturalno-mediacyjnego projektu, do chwili obecnej nie powstał integralny, żydowsko-hiszpański
przekład ani jednej z jego ksiąg. Różni rabini sefardyjscy przekładali na żydowsko-hiszpański jedynie własny wybór najbardziej pouczających
tekstów pochodzących z tego ogromnego korpusu. Niniejszy artykuł analizuje jeden z takich zbiorów wybranych fragmentów, słynny Leket a-Zoar autorstwa Ḥam Ribi Avrama (syna Mojżesza) Finciego, wydany w Belgradzie w 5619 (1858/9) roku. Antologia Finciego zawiera przekład 246 fragmentów ksiąg Zoharu, z których 121 kończy się własnymi refleksjami
i komentarzami Finciego. Wiele z tych wykładów Finciego to arcydzieła tradycyjnego sefardyjskiego gatunku ustnego darush (‘kazanie’). Finci, jako komentator, nie był zainteresowany wyjaśnianiem zagmatwanych kabalistycznych terminów i konceptów. Chętniej czytał i tłumaczył Zohar jak dzieło musar – dzieło żydowskiej etyki. Jak się wydaje, w tym podejściu połączyły się tradycyjny bośniacko-sefardyjski sposób czytania, uczenia i tłumaczenia ksiąg Zoharu oraz lokalna bośniacko--muzułmańska tradycja czytania, uczenia i tłumaczenia klasycznych tekstów sufickich. Dowodzi to faktu, że wspólnoty żydowskie, zakorzenione w określonym kontekście cywilizacyjnym, nie mogą być studiowane jedynie przez pryzmat ich wyjątkowości wobec reszty świata żydowskiego ani przez pryzmat kongruencji z nim. Niemożliwe jest zrozumienie rozwoju sefardyjskich idei, praktyk i instytucji bez brania pod uwagę wspólnej osmańskiej cywilizacji, w tworzeniu i rozwoju której Sefardyjczycy przez prawie 500 lat brali udział razem ze swoimi muzułmańskimi i chrześcijańsko--prawosławnymi sąsiadami.",
publisher = "Warsaw : Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences",
journal = "Colloquia Humanistica (Sephardim, Ashkenazim and Non-Jewish Peoples: Encounters Across Europe)",
title = "Ḥam Ribi Avram Finci’s Ladino Translation of Selected Texts from the Zohar as a Rare Glimpse into the Methodology of Traditional Bosnian Sephardic Yeshivot (Adult Learning Clubs) and Its Relation to the Local Sufi Islamic Tradition of Ders, Ladino prevod odabranih tekstova iz Zohara Ḥam Ribi Avrama Fincija kao rijetki uvid u metodologiju rada tradicionalnih bosansko-sefardskih ješivot (obrazovnih klubova za odrasle), te veza te metodologije sa lokalnom islamsko-sufijskom tradicijom dersa, Przekład Ḥam Ribi Avrama Finciego wybranych tekstów Zoharu na ladino jako rzadkie spojrzenie w metodologię pracy tradycyjnych
bośniacko-sefardyjskich jeszybot (klubów edukacyjnych dla dorosłych) oraz jej związek z lokalną, islamsko-suficką tradycją homiletyczną",
doi = "10.11649/ch.2020.012",
pages = "181-222",
volume = "9"
}
Papo, E.. (2020). Ḥam Ribi Avram Finci’s Ladino Translation of Selected Texts from the Zohar as a Rare Glimpse into the Methodology of Traditional Bosnian Sephardic Yeshivot (Adult Learning Clubs) and Its Relation to the Local Sufi Islamic Tradition of Ders. in Colloquia Humanistica (Sephardim, Ashkenazim and Non-Jewish Peoples: Encounters Across Europe)
Warsaw : Institute of Slavic Studies, Polish Academy of Sciences., 9, 181-222.
https://doi.org/10.11649/ch.2020.012
Papo E. Ḥam Ribi Avram Finci’s Ladino Translation of Selected Texts from the Zohar as a Rare Glimpse into the Methodology of Traditional Bosnian Sephardic Yeshivot (Adult Learning Clubs) and Its Relation to the Local Sufi Islamic Tradition of Ders. in Colloquia Humanistica (Sephardim, Ashkenazim and Non-Jewish Peoples: Encounters Across Europe). 2020;9:181-222.
doi:10.11649/ch.2020.012 .
Papo, Eliezer, "Ḥam Ribi Avram Finci’s Ladino Translation of Selected Texts from the Zohar as a Rare Glimpse into the Methodology of Traditional Bosnian Sephardic Yeshivot (Adult Learning Clubs) and Its Relation to the Local Sufi Islamic Tradition of Ders" in Colloquia Humanistica (Sephardim, Ashkenazim and Non-Jewish Peoples: Encounters Across Europe), 9 (2020):181-222,
https://doi.org/10.11649/ch.2020.012 . .

Related items

Showing items related by title, author, creator and subject.

  • אמרות וסיפורים של היהודים הספרדים במקדוניה / Poslovice, izreke i priče sefardskih Jevreja Makedonije 

    Kolonomos, Žamila (Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije, 1978)
  • פתגמים ומימרות של היהודים הספרדיים בבוסניה והרצגובינה / Poslovice i izreke sefardskih Jevreja Bosne i Hercegovine 

    Kolonomos, Žamila (Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije, 1976)
  • O jeziku sefardskih Jevreja / About the Sephardic Jews language 

    Kamhi, David (Sarajevo : Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine - Jevrejska opština Sarajevo, 2016)

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About JDB | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceTopicsAuthorsTitlesKeywordsThis topicAuthorsTitlesKeywords

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About JDB | Send Feedback

OpenAIRERCUB