"... Pristup rabinskog prava pitanju smrtne kazne može poslužiti kao izvanredna ilustracija kulturnog prilagođavanja drevnog teksta novopostignutom stepenu moralnog razvitka zajednice čiji se kulturni, vjerski - pa i nacionalni identitet teoretski zasniva na Svetom tekstu (Pisana Tora) - a praktično na tradicionalnoj interpretaciji Svetog teksta (Usmena Tora). Ne želeći se direktno suprotstaviti slovu Objave, talmudski rabini nisu posegli za formalnim ukidanjem biblijskih odredbi o smrtnoj kazni. - Radije, oni su ih podvrgli humanističkoj interpretaciji koja je urodila suštinskom reformom ove drevne i u njihovo vrijeme već uveliko prevaziđene ustanove. Jasno je da je ova radikalna humanistička interpretacija Svetog Teksta zasnovana na izvjesnoj teoriji Objave. - Naime, dok fundamentalistički (jevrejski, hrišćanski ili islamski) pristup Svetoj Knjizi počiva na platonskom poimanju svijeta, u kome se religija doživljava kao zemaljski odsjaj nebeskog ideala (pa je, stoga, Objava nekontekst...ualna, prevremena, nadvremena, svevremena - i, nadasve, apsolutna - te, kao takva, ne treba i ne smije da se prilagođava bilo kojem trenutku, ni onome u kome je data - a kamoli bilo kome sljedećem) - dotle religijski humanizam (jevrejski, hrišćanski ili islamski) polazi od pretpostavke da je svaka Objava prvenstveno božanska intervencija u određenu konkretnu zajednicu koja se nalazi na određenom konkretnom stepenu društvenog i ekonomskog razvoja - te je, sljedstveno, prilagođena tom konkretnom kontekstu - iz čega, opet, proizilazi da je bilo koja konkretna uputa Objave, zapravo, relativna - te da je kategorija apsolutnog (vječna božanska volja) primjenjiva samo na duh zakona - a ne i na njegovo slovo. Objava je, po ovoj teoriji, prvenstveno skup ilustracija koje daju smjer. Iz Objave se, dakle, ne uči nužno šta - nego, radije, kako. - Drugim riječima, nije bitna forma - nego duh - odnosno cilj ili smjer..."
Keywords:
Talmud / Jevrejsko pravo / Jewish law / smrtna kazna - Judaizam / death penalty - Judaism / Sanhedrin
Source:
Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku), 2005, 1, 152-169
TY - JOUR
AU - Papo, Eliezer
PY - 2005
UR - https://www.academia.edu/1104803/Eliezer_Papo_Smrtna_kazna_u_Judaizmu_kroz_vijekove_Capital_Punishment_in_Judaism_Through_the_Ages_in_Bosnian_Zeni%C4%8Dke_sveske_1_2005_pp_152_170
UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1520
AB - "... Pristup rabinskog prava pitanju smrtne kazne može poslužiti kao izvanredna ilustracija kulturnog prilagođavanja drevnog teksta novopostignutom stepenu moralnog razvitka zajednice čiji se kulturni, vjerski - pa i nacionalni identitet teoretski zasniva na Svetom tekstu (Pisana Tora) - a praktično na tradicionalnoj interpretaciji Svetog teksta (Usmena Tora). Ne želeći se direktno suprotstaviti slovu Objave, talmudski rabini nisu posegli za formalnim ukidanjem biblijskih odredbi o smrtnoj kazni. - Radije, oni su ih podvrgli humanističkoj interpretaciji koja je urodila suštinskom reformom ove drevne i u njihovo vrijeme već uveliko prevaziđene ustanove. Jasno je da je ova radikalna humanistička interpretacija Svetog Teksta zasnovana na izvjesnoj teoriji Objave. - Naime, dok fundamentalistički (jevrejski, hrišćanski ili islamski) pristup Svetoj Knjizi počiva na platonskom poimanju svijeta, u kome se religija doživljava kao zemaljski odsjaj nebeskog ideala (pa je, stoga, Objava nekontekstualna, prevremena, nadvremena, svevremena - i, nadasve, apsolutna - te, kao takva, ne treba i ne smije da se prilagođava bilo kojem trenutku, ni onome u kome je data - a kamoli bilo kome sljedećem) - dotle religijski humanizam (jevrejski, hrišćanski ili islamski) polazi od pretpostavke da je svaka Objava prvenstveno božanska intervencija u određenu konkretnu zajednicu koja se nalazi na određenom konkretnom stepenu društvenog i ekonomskog razvoja - te je, sljedstveno, prilagođena tom konkretnom kontekstu - iz čega, opet, proizilazi da je bilo koja konkretna uputa Objave, zapravo, relativna - te da je kategorija apsolutnog (vječna božanska volja) primjenjiva samo na duh zakona - a ne i na njegovo slovo. Objava je, po ovoj teoriji, prvenstveno skup ilustracija koje daju smjer. Iz Objave se, dakle, ne uči nužno šta - nego, radije, kako. - Drugim riječima, nije bitna forma - nego duh - odnosno cilj ili smjer..."
PB - Zenica : Bosansko narodno pozorište
T2 - Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku)
T1 - Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove
T1 - Death sentence in Judaism through centuries
SP - 152
EP - 169
IS - 1
UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1520
ER -
@article{
author = "Papo, Eliezer",
year = "2005",
abstract = ""... Pristup rabinskog prava pitanju smrtne kazne može poslužiti kao izvanredna ilustracija kulturnog prilagođavanja drevnog teksta novopostignutom stepenu moralnog razvitka zajednice čiji se kulturni, vjerski - pa i nacionalni identitet teoretski zasniva na Svetom tekstu (Pisana Tora) - a praktično na tradicionalnoj interpretaciji Svetog teksta (Usmena Tora). Ne želeći se direktno suprotstaviti slovu Objave, talmudski rabini nisu posegli za formalnim ukidanjem biblijskih odredbi o smrtnoj kazni. - Radije, oni su ih podvrgli humanističkoj interpretaciji koja je urodila suštinskom reformom ove drevne i u njihovo vrijeme već uveliko prevaziđene ustanove. Jasno je da je ova radikalna humanistička interpretacija Svetog Teksta zasnovana na izvjesnoj teoriji Objave. - Naime, dok fundamentalistički (jevrejski, hrišćanski ili islamski) pristup Svetoj Knjizi počiva na platonskom poimanju svijeta, u kome se religija doživljava kao zemaljski odsjaj nebeskog ideala (pa je, stoga, Objava nekontekstualna, prevremena, nadvremena, svevremena - i, nadasve, apsolutna - te, kao takva, ne treba i ne smije da se prilagođava bilo kojem trenutku, ni onome u kome je data - a kamoli bilo kome sljedećem) - dotle religijski humanizam (jevrejski, hrišćanski ili islamski) polazi od pretpostavke da je svaka Objava prvenstveno božanska intervencija u određenu konkretnu zajednicu koja se nalazi na određenom konkretnom stepenu društvenog i ekonomskog razvoja - te je, sljedstveno, prilagođena tom konkretnom kontekstu - iz čega, opet, proizilazi da je bilo koja konkretna uputa Objave, zapravo, relativna - te da je kategorija apsolutnog (vječna božanska volja) primjenjiva samo na duh zakona - a ne i na njegovo slovo. Objava je, po ovoj teoriji, prvenstveno skup ilustracija koje daju smjer. Iz Objave se, dakle, ne uči nužno šta - nego, radije, kako. - Drugim riječima, nije bitna forma - nego duh - odnosno cilj ili smjer..."",
publisher = "Zenica : Bosansko narodno pozorište",
journal = "Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku)",
title = "Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove, Death sentence in Judaism through centuries",
pages = "152-169",
number = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1520"
}
Papo, E.. (2005). Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove. in Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku)
Zenica : Bosansko narodno pozorište.(1), 152-169.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1520
Papo E. Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove. in Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku). 2005;(1):152-169.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1520 .
Papo, Eliezer, "Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove" in Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku), no. 1 (2005):152-169,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1520 .
,