Spomenica: 1919-1969: Savez jevrejskih opština Jugoslavije
Memorial volume: 1919-1969: Federation of Jewish Communities of Yugoslavia

1969
Contributors
Levi, David DaleGostl, Branko
Kadelburg, Lavoslav
Levi, Aleksandar
Petrović, Luci
Pinto, Avram
Book (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Formiranje jevrejske zajednice u Jugoslaviji, onakve kakva je danas, počelo je uporedo sa formiranjem jugoslovenske države, a ostvareno je u etapama uslovljenim nasleđenim društvenim odnosima i prilikama zatečenim neposredno po završetku Prvog svetskog rata, a delimično i kasnijim događajima. Ovo treba primiti kao istorijsku činjenicu koja je koliko razumIjiva toliko i logična. Kao što je, po svršetku Prvog svetskog rata, jugoslovenska država nastala od više teritorijalnih jedinica koje su u većini do tada bile i razvijale se pod tuđinskom dominacijom, neujednačeno i u različitom ritmu, tako su i jevrejske zajednice iz tih teritorijalnih jedinica, nedovoljno spremne za zajednički život, ušle u novu veliku jevrejsku zajednicu bez ujednačene tradicije. Bilo je jasno da njihovo stapanje u jedinstvenu organizaciju neće ići bez teškoća, kao što, na žalost, stvarno i nije u celosti izvršeno sve do posle Drugog svetskog rata. Svaka od tih regionalnih zajednica koje su 1918. godine ušle u sklo...p zajedničke države ponela je, prirodno, razne mentalitete, različite verske i društvene običaje, njihov kulturni nivo bio je na vrlo različitim stepenima, tek sa ponešto identičnog gledanja na neke životne jevrejske probleme, i to uglavnom kod malobrojne inteligencije, koja nije u svim krajevima u odnosu na broj jevrejskog življa bila podjednako zastupana. Sve se to može shvatiti i razumeti kad se ima u vidu da su i ujedinjeni krajevi uopšte vekovima živeli pod veoma različitim uticajima. Bilo je jevrejskih zaiednica koje nisu imale čak ni zajednički jezik kojim bi se međusobno mogle sporazumevati. Radi ilustracije da spomenemo Vojvodinu, gde je preovladavao mađarski jezik, i Bosnu, gde je, s izuzetkom aškenaskih Jevreja, preovladavao ladino, ili Hrvatsku i Makedoniju, gde su se Jevreji služili različitim jezicima. Kad se sve to, a i razne druge okolnosti imaju u vidu, onda nam i sa te vremenske udaljenosti mora biti jasno da je proces stapanja morao nailaziti na teškoće i da je do njegovog potpunog ostvarenja došlo sa tolikim zakašnjenjem, a i to zahvaljujući, po nesreći, tragediji pod nacizmom. Zbog toga, kad je reč o stvaranju ujedinjene jevrejske zajednice u Jugoslaviji, koja ovom Spomenicom obeležava 50-godišnjicu postojanja svoje centralne organizacije, Saveza jevrejskih opština, daje se i kratki prikaz razvoja pojedinih regionalnih zajednica od kojih je nastala ova velika zajednica. ..
The Jewish community in Yugoslavia, existing as such only after World War I, was formed of several smaller communities which had lived for centuries under different cultural, economic and social circumstances. Their amalgamation was in a great deal conditioned by the inherited differences and was completely achieved only after the Second World War, when all the differences which had hindered an earlier full merging into common integrity, were entirely erased. The development of the above-mentioned problem is shown in details. Only a short survey of the development and position of each regional community before the First World War is given in the memorial.
Keywords:
Savez jevrejskih opština Jugoslavije (Beograd) / Federation of Jewish communities of Yugoslavia (Belgrade) / Jevreji - Jugoslavija (1919-1969) / Jews - Yugoslavia (1919-1969) / Hugo Špicer (1858-1934) - biografija / Fridrih Pops (1874-1948) - biografija / Albert Vajs (1905-1964) - biografijaSource:
1969, 1-246Publisher:
- Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije
Note:
- Str. 187-190: Biografija i fotografija dr Huge Špicera (1858-1934).
- Str. 190-193: Biografija i fotografija dr Fridriha Popsa (1874-1948).
- Str. 193-195: Biografija i fotografija dr Alberta Vajsa (1905-1964).
TY - BOOK PY - 1969 UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1375 AB - Formiranje jevrejske zajednice u Jugoslaviji, onakve kakva je danas, počelo je uporedo sa formiranjem jugoslovenske države, a ostvareno je u etapama uslovljenim nasleđenim društvenim odnosima i prilikama zatečenim neposredno po završetku Prvog svetskog rata, a delimično i kasnijim događajima. Ovo treba primiti kao istorijsku činjenicu koja je koliko razumIjiva toliko i logična. Kao što je, po svršetku Prvog svetskog rata, jugoslovenska država nastala od više teritorijalnih jedinica koje su u većini do tada bile i razvijale se pod tuđinskom dominacijom, neujednačeno i u različitom ritmu, tako su i jevrejske zajednice iz tih teritorijalnih jedinica, nedovoljno spremne za zajednički život, ušle u novu veliku jevrejsku zajednicu bez ujednačene tradicije. Bilo je jasno da njihovo stapanje u jedinstvenu organizaciju neće ići bez teškoća, kao što, na žalost, stvarno i nije u celosti izvršeno sve do posle Drugog svetskog rata. Svaka od tih regionalnih zajednica koje su 1918. godine ušle u sklop zajedničke države ponela je, prirodno, razne mentalitete, različite verske i društvene običaje, njihov kulturni nivo bio je na vrlo različitim stepenima, tek sa ponešto identičnog gledanja na neke životne jevrejske probleme, i to uglavnom kod malobrojne inteligencije, koja nije u svim krajevima u odnosu na broj jevrejskog življa bila podjednako zastupana. Sve se to može shvatiti i razumeti kad se ima u vidu da su i ujedinjeni krajevi uopšte vekovima živeli pod veoma različitim uticajima. Bilo je jevrejskih zaiednica koje nisu imale čak ni zajednički jezik kojim bi se međusobno mogle sporazumevati. Radi ilustracije da spomenemo Vojvodinu, gde je preovladavao mađarski jezik, i Bosnu, gde je, s izuzetkom aškenaskih Jevreja, preovladavao ladino, ili Hrvatsku i Makedoniju, gde su se Jevreji služili različitim jezicima. Kad se sve to, a i razne druge okolnosti imaju u vidu, onda nam i sa te vremenske udaljenosti mora biti jasno da je proces stapanja morao nailaziti na teškoće i da je do njegovog potpunog ostvarenja došlo sa tolikim zakašnjenjem, a i to zahvaljujući, po nesreći, tragediji pod nacizmom. Zbog toga, kad je reč o stvaranju ujedinjene jevrejske zajednice u Jugoslaviji, koja ovom Spomenicom obeležava 50-godišnjicu postojanja svoje centralne organizacije, Saveza jevrejskih opština, daje se i kratki prikaz razvoja pojedinih regionalnih zajednica od kojih je nastala ova velika zajednica. .. AB - The Jewish community in Yugoslavia, existing as such only after World War I, was formed of several smaller communities which had lived for centuries under different cultural, economic and social circumstances. Their amalgamation was in a great deal conditioned by the inherited differences and was completely achieved only after the Second World War, when all the differences which had hindered an earlier full merging into common integrity, were entirely erased. The development of the above-mentioned problem is shown in details. Only a short survey of the development and position of each regional community before the First World War is given in the memorial. PB - Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije T1 - Spomenica: 1919-1969: Savez jevrejskih opština Jugoslavije T1 - Memorial volume: 1919-1969: Federation of Jewish Communities of Yugoslavia SP - 1 EP - 246 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1375 ER -
@book{ year = "1969", abstract = "Formiranje jevrejske zajednice u Jugoslaviji, onakve kakva je danas, počelo je uporedo sa formiranjem jugoslovenske države, a ostvareno je u etapama uslovljenim nasleđenim društvenim odnosima i prilikama zatečenim neposredno po završetku Prvog svetskog rata, a delimično i kasnijim događajima. Ovo treba primiti kao istorijsku činjenicu koja je koliko razumIjiva toliko i logična. Kao što je, po svršetku Prvog svetskog rata, jugoslovenska država nastala od više teritorijalnih jedinica koje su u većini do tada bile i razvijale se pod tuđinskom dominacijom, neujednačeno i u različitom ritmu, tako su i jevrejske zajednice iz tih teritorijalnih jedinica, nedovoljno spremne za zajednički život, ušle u novu veliku jevrejsku zajednicu bez ujednačene tradicije. Bilo je jasno da njihovo stapanje u jedinstvenu organizaciju neće ići bez teškoća, kao što, na žalost, stvarno i nije u celosti izvršeno sve do posle Drugog svetskog rata. Svaka od tih regionalnih zajednica koje su 1918. godine ušle u sklop zajedničke države ponela je, prirodno, razne mentalitete, različite verske i društvene običaje, njihov kulturni nivo bio je na vrlo različitim stepenima, tek sa ponešto identičnog gledanja na neke životne jevrejske probleme, i to uglavnom kod malobrojne inteligencije, koja nije u svim krajevima u odnosu na broj jevrejskog življa bila podjednako zastupana. Sve se to može shvatiti i razumeti kad se ima u vidu da su i ujedinjeni krajevi uopšte vekovima živeli pod veoma različitim uticajima. Bilo je jevrejskih zaiednica koje nisu imale čak ni zajednički jezik kojim bi se međusobno mogle sporazumevati. Radi ilustracije da spomenemo Vojvodinu, gde je preovladavao mađarski jezik, i Bosnu, gde je, s izuzetkom aškenaskih Jevreja, preovladavao ladino, ili Hrvatsku i Makedoniju, gde su se Jevreji služili različitim jezicima. Kad se sve to, a i razne druge okolnosti imaju u vidu, onda nam i sa te vremenske udaljenosti mora biti jasno da je proces stapanja morao nailaziti na teškoće i da je do njegovog potpunog ostvarenja došlo sa tolikim zakašnjenjem, a i to zahvaljujući, po nesreći, tragediji pod nacizmom. Zbog toga, kad je reč o stvaranju ujedinjene jevrejske zajednice u Jugoslaviji, koja ovom Spomenicom obeležava 50-godišnjicu postojanja svoje centralne organizacije, Saveza jevrejskih opština, daje se i kratki prikaz razvoja pojedinih regionalnih zajednica od kojih je nastala ova velika zajednica. .., The Jewish community in Yugoslavia, existing as such only after World War I, was formed of several smaller communities which had lived for centuries under different cultural, economic and social circumstances. Their amalgamation was in a great deal conditioned by the inherited differences and was completely achieved only after the Second World War, when all the differences which had hindered an earlier full merging into common integrity, were entirely erased. The development of the above-mentioned problem is shown in details. Only a short survey of the development and position of each regional community before the First World War is given in the memorial.", publisher = "Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije", title = "Spomenica: 1919-1969: Savez jevrejskih opština Jugoslavije, Memorial volume: 1919-1969: Federation of Jewish Communities of Yugoslavia", pages = "1-246", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1375" }
(1969). Spomenica: 1919-1969: Savez jevrejskih opština Jugoslavije. Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije., 1-246. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1375
Spomenica: 1919-1969: Savez jevrejskih opština Jugoslavije. 1969;:1-246. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1375 .
"Spomenica: 1919-1969: Savez jevrejskih opština Jugoslavije" (1969):1-246, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1375 .