Jewish Digital Library
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   Jewish Digital Library
  • Jevrejska kultura, književnost, umetnost, običaji, tradicija, kuhinja [Jewish Culture, Literature, Art, Customs, Tradition, Cuisine]
  • Tradicija [Tradition]
  • View Item
  •   Jewish Digital Library
  • Jevrejska kultura, književnost, umetnost, običaji, tradicija, kuhinja [Jewish Culture, Literature, Art, Customs, Tradition, Cuisine]
  • Tradicija [Tradition]
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Održavanje tradicije kod jugoslovenskih Jevreja

Observance of tradition among the Yugoslav Jews

Thumbnail
2013
full text (452.6Kb)
Authors
Mihailović, Milica
Contributors
Radovanović, Vojislava
Mihailović, Milica
Book part (Published version)
,
Savez jevrejskih opština Srbije = Federation of Jewish Communities in Serbia
Metadata
Show full item record
Abstract
Jevreji se doseljavaju na tlo bivše Jugoslavije tokom 2000 godina. U različitim periodima živeli su na raznim teritorijama. No uvek su svoj boravak i način života organizovali prema propisima vere, osnivajući institucije koje su omogućavale ispunjenje svih ritualnih propisa. U antičkom periodu, pod rimskom vlašću, Jevreji su živeli na području Makedonije, Slavonije i Dalmacije. Ostaci materijalne kulture i tekstovi sa nadgrobnih spomenika govore da je jevrejska zajednica postojala u antičkoj Mursi kod Osijeka, u Saloni kod Splita i u Stobima u Makedoniji. O jevrejskoj zajednici koja je postojala na teritoriji Slovenije u srednjem veku ostali su pored materijalnih spomenika (sinagoge, kuće, ulice) i pisani izvori koji govore o tome kako je bio organizovan život te zajednice. Pored najstarijih jevrejskih stanovnika Balkana, koji su nazvani Romanioti, oni koji su se doseljavali u kasnijim periodima su bili različiti po svom istorijskom i kulturološkom nasleđu. Posle Romaniota na Balkanu s...e pojavljuju Aškenazi, srednjoevropski Jevreji koji su se posle razorenja Jerusalima 70. godine naše ere, raselili po sredozemnim i drugim evropskim zemljama. Aškenazi su dobili ime po hebrejskoj reči "Aškenaz" kojom se označava područje na kome je danas Nemačka. Ovi Jevreji su nosioci srednjoevropske kulture, a jezik kojim su govorili naziva se jidiš. To je mešavina staronemačkog i hebrejskog, sa velikim primesama slovenskih (poljskih i ruskih) reči. U kasnijem periodu, jidiš se vise proširio među Jevrejima istočne Evrope. Aškenazi se doseljavaju na Balkan sa područja Habzburškog carstva. Oni osnivaju svoje zajednice na teritoriji Slovenije u Ljubljani, Mariboru, Ptuju, i drugim gradovima. Proterani su iz ove oblasti početkom XVI veka. Nikada vise na toj teritoriji nisu živeli u znatnijem broju. Najviše Aškenaza je živelo na području Vojvodine, Slavonije i Hrvatske gde se doseljavaju krajem XVIII i, u većem broju, tokom XIX veka. I pored toga što se doseljavaju relativno kasno, oni su ekonomski veoma brzo prosperirali i ostavili velikog traga u gradovima u kojima su živeli. Bavili su se trgovinom, preduzetništvom i slobodnim profesijama. Druga grupa Jevreja su Sefardi, koji su vekovima živeli na Iberijskom poluostrvu i tamo stvorili značajnu kulturu. Godine 1492. prognani su iz Španije i razilaze se po Mediteranu, a veliki broj je bio primljen na teritoriju Otomanske imperije. Na područje bivše Jugoslavije stigli su preko Turske, Bugarske, Grčke i iz Venecije i preko Jadrana u Split, Dubrovnik i Sarajevo. Svoje zajednice su osnovali na teritoriji Makedonije, Srbije, Bosne, u Dubrovniku i u Splitu. Sefardi su se bavili trgovinom i zanatima. Govorili su ladino, jezik koji je u osnovi stari španski jezik sa dosta turskih i slovenskih reči.

Keywords:
Jevreji - tradicija / Jews - tradition / Jevreji - Jugoslavija / Jews - Yugoslavia
Source:
Životni ciklus - običaji kod Jevreja, 2013, 99-108
Publisher:
  • Beograd : Savez jevrejskih opština Srbije : Jevrejski istorijski muzej
[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1346
URI
https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1346
Collections
  • Tradicija [Tradition]
  • Jugoslavija [Yugoslavia]
Topic
Jevrejska kultura, književnost, umetnost, običaji, tradicija, kuhinja [Jewish Culture, Literature, Art, Customs, Tradition, Cuisine]
TY  - CHAP
AU  - Mihailović, Milica
PY  - 2013
UR  - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1346
AB  - Jevreji se doseljavaju na tlo bivše Jugoslavije tokom 2000 godina. U različitim periodima živeli su na raznim teritorijama. No uvek su svoj boravak i način života organizovali prema propisima vere, osnivajući institucije koje su omogućavale ispunjenje svih ritualnih propisa. U antičkom periodu, pod rimskom vlašću, Jevreji su živeli na području Makedonije, Slavonije i Dalmacije. Ostaci materijalne kulture i tekstovi sa nadgrobnih spomenika govore da je jevrejska zajednica postojala u antičkoj Mursi kod Osijeka, u Saloni kod Splita i u Stobima u Makedoniji. O jevrejskoj zajednici koja je postojala na teritoriji Slovenije u srednjem veku ostali su pored materijalnih spomenika (sinagoge, kuće, ulice) i pisani izvori koji govore o tome kako je bio organizovan život te zajednice. Pored najstarijih jevrejskih stanovnika Balkana, koji su nazvani Romanioti, oni koji su se doseljavali u kasnijim periodima su bili različiti po svom istorijskom i kulturološkom nasleđu. Posle Romaniota na Balkanu se pojavljuju Aškenazi, srednjoevropski Jevreji koji su se posle razorenja Jerusalima 70. godine naše ere, raselili po sredozemnim i drugim evropskim zemljama. Aškenazi su dobili ime po hebrejskoj reči "Aškenaz" kojom se označava područje na kome je danas Nemačka. Ovi Jevreji su nosioci srednjoevropske kulture, a jezik kojim su govorili naziva se jidiš. To je mešavina staronemačkog i hebrejskog, sa velikim primesama slovenskih (poljskih i ruskih) reči. U kasnijem periodu, jidiš se vise proširio među Jevrejima istočne Evrope. Aškenazi se doseljavaju na Balkan sa područja Habzburškog carstva. Oni osnivaju svoje zajednice na teritoriji Slovenije u Ljubljani, Mariboru, Ptuju, i drugim gradovima. Proterani su iz ove oblasti početkom XVI veka. Nikada vise na toj teritoriji nisu živeli u znatnijem broju. Najviše Aškenaza je živelo na području Vojvodine, Slavonije i Hrvatske gde se doseljavaju krajem XVIII i, u većem broju, tokom XIX veka. I pored toga što se doseljavaju relativno kasno, oni su ekonomski veoma brzo prosperirali i ostavili velikog traga u gradovima u kojima su živeli. Bavili su se trgovinom, preduzetništvom i slobodnim profesijama. Druga grupa Jevreja su Sefardi, koji su vekovima živeli na Iberijskom poluostrvu i tamo stvorili značajnu kulturu. Godine 1492. prognani su iz Španije i razilaze se po Mediteranu, a veliki broj je bio primljen na teritoriju Otomanske imperije. Na područje bivše Jugoslavije stigli su preko Turske, Bugarske, Grčke i iz Venecije i preko Jadrana u Split, Dubrovnik i Sarajevo. Svoje zajednice su osnovali na teritoriji Makedonije, Srbije, Bosne, u Dubrovniku i u Splitu. Sefardi su se bavili trgovinom i zanatima. Govorili su ladino, jezik koji je u osnovi stari španski jezik sa dosta turskih i slovenskih reči.
PB  - Beograd : Savez jevrejskih opština Srbije : Jevrejski istorijski muzej
T2  - Životni ciklus - običaji kod Jevreja
T1  - Održavanje tradicije kod jugoslovenskih Jevreja
T1  - Observance of tradition among the Yugoslav Jews
SP  - 99
EP  - 108
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1346
ER  - 
@inbook{
author = "Mihailović, Milica",
year = "2013",
abstract = "Jevreji se doseljavaju na tlo bivše Jugoslavije tokom 2000 godina. U različitim periodima živeli su na raznim teritorijama. No uvek su svoj boravak i način života organizovali prema propisima vere, osnivajući institucije koje su omogućavale ispunjenje svih ritualnih propisa. U antičkom periodu, pod rimskom vlašću, Jevreji su živeli na području Makedonije, Slavonije i Dalmacije. Ostaci materijalne kulture i tekstovi sa nadgrobnih spomenika govore da je jevrejska zajednica postojala u antičkoj Mursi kod Osijeka, u Saloni kod Splita i u Stobima u Makedoniji. O jevrejskoj zajednici koja je postojala na teritoriji Slovenije u srednjem veku ostali su pored materijalnih spomenika (sinagoge, kuće, ulice) i pisani izvori koji govore o tome kako je bio organizovan život te zajednice. Pored najstarijih jevrejskih stanovnika Balkana, koji su nazvani Romanioti, oni koji su se doseljavali u kasnijim periodima su bili različiti po svom istorijskom i kulturološkom nasleđu. Posle Romaniota na Balkanu se pojavljuju Aškenazi, srednjoevropski Jevreji koji su se posle razorenja Jerusalima 70. godine naše ere, raselili po sredozemnim i drugim evropskim zemljama. Aškenazi su dobili ime po hebrejskoj reči "Aškenaz" kojom se označava područje na kome je danas Nemačka. Ovi Jevreji su nosioci srednjoevropske kulture, a jezik kojim su govorili naziva se jidiš. To je mešavina staronemačkog i hebrejskog, sa velikim primesama slovenskih (poljskih i ruskih) reči. U kasnijem periodu, jidiš se vise proširio među Jevrejima istočne Evrope. Aškenazi se doseljavaju na Balkan sa područja Habzburškog carstva. Oni osnivaju svoje zajednice na teritoriji Slovenije u Ljubljani, Mariboru, Ptuju, i drugim gradovima. Proterani su iz ove oblasti početkom XVI veka. Nikada vise na toj teritoriji nisu živeli u znatnijem broju. Najviše Aškenaza je živelo na području Vojvodine, Slavonije i Hrvatske gde se doseljavaju krajem XVIII i, u većem broju, tokom XIX veka. I pored toga što se doseljavaju relativno kasno, oni su ekonomski veoma brzo prosperirali i ostavili velikog traga u gradovima u kojima su živeli. Bavili su se trgovinom, preduzetništvom i slobodnim profesijama. Druga grupa Jevreja su Sefardi, koji su vekovima živeli na Iberijskom poluostrvu i tamo stvorili značajnu kulturu. Godine 1492. prognani su iz Španije i razilaze se po Mediteranu, a veliki broj je bio primljen na teritoriju Otomanske imperije. Na područje bivše Jugoslavije stigli su preko Turske, Bugarske, Grčke i iz Venecije i preko Jadrana u Split, Dubrovnik i Sarajevo. Svoje zajednice su osnovali na teritoriji Makedonije, Srbije, Bosne, u Dubrovniku i u Splitu. Sefardi su se bavili trgovinom i zanatima. Govorili su ladino, jezik koji je u osnovi stari španski jezik sa dosta turskih i slovenskih reči.",
publisher = "Beograd : Savez jevrejskih opština Srbije : Jevrejski istorijski muzej",
journal = "Životni ciklus - običaji kod Jevreja",
booktitle = "Održavanje tradicije kod jugoslovenskih Jevreja, Observance of tradition among the Yugoslav Jews",
pages = "99-108",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1346"
}
Mihailović, M.. (2013). Održavanje tradicije kod jugoslovenskih Jevreja. in Životni ciklus - običaji kod Jevreja
Beograd : Savez jevrejskih opština Srbije : Jevrejski istorijski muzej., 99-108.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1346
Mihailović M. Održavanje tradicije kod jugoslovenskih Jevreja. in Životni ciklus - običaji kod Jevreja. 2013;:99-108.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1346 .
Mihailović, Milica, "Održavanje tradicije kod jugoslovenskih Jevreja" in Životni ciklus - običaji kod Jevreja (2013):99-108,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1346 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About JDB | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceTopicsAuthorsTitlesKeywordsThis topicAuthorsTitlesKeywords

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About JDB | Send Feedback

OpenAIRERCUB