Приказ основних података о документу
O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti
dc.creator | Đerić, Gordana | |
dc.date.accessioned | 2017-11-01T10:15:09Z | |
dc.date.accessioned | 2019-10-30T15:35:49Z | |
dc.date.available | 2017-11-01T10:15:09Z | |
dc.date.available | 2019-10-30T15:35:49Z | |
dc.date.issued | 2007 | |
dc.identifier | 0353-5738 | |
dc.identifier.uri | http://rifdt.instifdt.bg.ac.rs/123456789/116 | |
dc.identifier.uri | https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/4 | |
dc.description.abstract | Ratovi u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog veka doveli su ovaj region u centar medijske pažnje i probudili odgovarajuće interesovanje i u akademskoj teoriji Zapada. Pošto su poslednjem ‘otkrivanju Balkana’ posredovali upravo ratovi, navijački, površni ili egzotički pristup pitanjima raspada SFRJ kao akademskoj temi nije neočekivan. S druge strane, u tematizovanju pitanja svoje savremenosti i najbliže prošlosti akademska javnost Srbije nije bila ni približno aktivna; iz najrazličitijih razloga, ali pre svega zbog nesklonosti sistematskim istraživanjima, formiranje znanja i predstava o ovim temama uglavnom je ostavljala medijima, publicistima, kolegama izvan svoje akademske zajednice ili nekom kasnijem vremenu. Uprkos tome što su predstave o poslednjim ratovima neretko počivale na stereotipima i propagandi, kao i činjenici da formirano znanje o ovoj problematici pati od grubog pojednostavljivanja, ova pitanja su retko bila podsticajna za domaće istraživače. Posebno su izbegavane teme velikog nasilja, pa su izvan akademske pažnje ostali i najmarkantniji ratni događaji, možda i zato što se smatralo da bi ono po čemu su region i Srbija postali poznati najbolje bilo što pre zaboraviti.U retrospektivi, pak, savremeno akademsko ćutanje o poslednjim ratovima teško je posmatrati izvan kontinuiteta sa ćutanjem iz vremena socijalizma i rata koji mu je prethodio. Zato se ovim tekstom ne pokreću samo pitanja razloga netematizovanja najbliže prošlosti i uticaja ćutanja u socijalizmu na ono što je došlo posle njega, već se podstiče istraživanje semantike i funkcija ćutanja i prećutkivanja u poslednjim ratovima, kao i uzajamni odnos između ćutanja i konstrukcija društvenog pamćenja. | srp |
dc.format | application/pdf | |
dc.language | sr | |
dc.publisher | Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju | |
dc.rights | openAccess | |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/ | |
dc.source | Filozofija i društvo | mul |
dc.subject | ćutanje | |
dc.subject | zaboravljanje | |
dc.subject | društveno pamćenje | |
dc.subject | wars in former Yugoslavia | |
dc.title | O čemu govorimo kada ćutimo i o čemu ćutimo kada govorimo? Polazne pretpostavke za antropologiju ćutanja o najbližoj prošlosti | sr |
dc.type | article | |
dc.rights.license | BY-NC-ND | |
dcterms.abstract | Ђерић, Гордана; О чему говоримо када ћутимо и о чему ћутимо када говоримо? Полазне претпоставке за антропологију ћутања о најближој прошлости; О чему говоримо када ћутимо и о чему ћутимо када говоримо? Полазне претпоставке за антропологију ћутања о најближој прошлости; | |
dc.identifier.doi | 10.2298/FID0703043D | |
dc.identifier.fulltext | http://jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/id/3/114.pdf | |
dc.type.version | publishedVersion | |
dc.citation.spage | 43 | |
dc.citation.epage | 57 | |
dc.citation.issue | 3 | |
dc.citation.volume | 18 |