Search
Now showing items 1-10 of 364
Nesabrane priče: i još nesabranije misli i crtice, a o десетерцу da se i ne govori / Uncollected stories: and even less collected thoughts and points, not the mention the decasyllable
(Zrenjanin ; Novi Sad : Agora ; Beograd : Narodna biblioteka Srbije, 2022)
Sasvim prikladno naslovljene, "Nesabrane priče" sastavljene su od raznorodne građe koja obuhvata žanrove koji variraju u rasponu od autobiografskih zapisa i anegdota, kratkih eseja na biblijsko-jevrejske teme i opise ...
Ima li Boga / Is there a God
(Beograd : A. Ajzinberg, 2006)
"... Pitala si me da li verujem u Boga. Rekao sam ti nešto neodređeno, jer nisam bio u stanju da, u jednom relativno kratkom telefonskom razgovoru, definišem ono o čemu sam, ne jednom, razmišljao. Nisam ti odgovorio i zbog ...
Pregled hebrejske književnosti, od Jova iz zemlje Uza do Amosa Oza / A review of Hebrew literature, from Job from the land of Uz to Amos Oz
(Beograd : Haver Srbija, 28-05-2020)
Kao i sve stvari jevrejske, i književnost hebrejska počinje sa Tanahom (Biblijom). Jedna od revolucionarnih inovacija jevrejskog monoteizma sastoji se u činjenici da su drevni Jevreji Boga doživljavali kao pisca. Egipćani ...
Nepristajanje na zlo kao obrazac ponašanja u književnosti holokausta (na primeru romana Đorđa Lebovića "Semper idem") / Disagreement with evil as a pattern of behavior in Holocaust literature (on the example of George Lebović's novel "Semper idem")
(Novi Sad : Ruža Perunović, 2018)
Na primeru romaneskne, memoarske proze Đorđa Lebovića (kontekst je književnost o holokaustu i komparativna korelacija sa drugim autorima iste glavne teme - Aleksandrom Tišmom, Ivanom lvanjijem i Filipom Davidom), treba ...
U traganju za utočištem (sudbina višegradskih Jevreja u romanu “Na Drini ćuprija”) / In search of the harbour (destiny of the Jews of Višegrad in the Andric's novel The Bridge on the Drina)
(Novi Sad : Ruža Knežević, 2012)
Govoriti o delu Ive Andrića znači gotovo uvek govoriti i o traganju za identitetom, o nepripadanju, samoći, usamljenosti. Zbog toga u ovom radu, oslanjajući se na opšte teme Andrićevog dela, sagledavamo pojedinačne sudbine ...
Uslovljenost istorijskog i ličnog u romanima Aleksandra Tišme / Conditionality of the historical and the personal in the novels of Aleksandar Tišma
(Novi Sad : Ruža Knežević, 2012)
Dve činjenice iz života Aleksandra Tišme, ratno iskustvo i njegova nacionalna pripadnost, neraskidivo su se preplele i odredile ne samo oblast njegovog interesovanja već i način pripovedanja, kao i svest o ulozi književnog ...
Almanah Vinaver : za teoriju i istoriju moderne književnost / Almanac Winaver: for the theory and history of modern literature
(Beograd : Društvo prijatelјa Stanislava Vinavera : Čigoja štampa : Društvo za proučavanje kulturne baštine "Otkrovenje", 1997)
Stanislav Vinaver bio je srpski pisac, prevodilac, diplomata i novinar jevrejskog porekla. Rođen je u uglednoj jevrejskoj porodici 1891. godine u Šapcu, a umro je 1955. godine u Niškoj Banji. Učestvovao je u balkanskim i ...
Crtice iz dijaspore / Notes from the diaspora
(Osijek : D. Fischer : Grafika ; Zagreb : Kultumo društvo "Miroslav Šalom Freiberger", 2005)
Darko Fischer rođen je 1938. godine u Osijeku gdje je završio osnovno i srednje školovanje i proveo gotovo cijeli radni vijek. Potomak židovskih roditelja preživio je Holokaust kao izbjeglica i to je odredilo njegova ...
Mudrost Salomonova. Po pričama Midrašima / Wisdom of Solomon. According to the stories of the Midrashim
(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 1929)
Midraš je hebrejska reč koja znači potraživati ili istraživati. Midraš (množina: Midrašim) ima dva značenja - proces istraživanja i rezultat tog procesa. U osnovnom značenju, midraš je metoda tumačenja pojedinih odlomaka ...
Priče iz života sarajevskih Sefarda: iz prošlosti i novijeg doba / Stories from the life of the Sarajevo Sephardim: from the past and modern times
(Zagreb : Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske "Preporod", 2011)
"Ako je postojalo nešto što je ujedinjavalo sva četiri naroda i sve četiri konfesije u Sarajevu - onda je to bio inat. Sarajlije često, ukazujući na tursko porijeklo same riječi, tvrde da su im i inat, a ne samo ime mu, ...