Претраживање
Приказ резултата 61-70 од 122
Jevreji u Zemunu za vreme Vojne granice / Jews in Zemun during the Military Border
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1958)
Posle austrijskog osvajanja Beograda 1717. godine mnogo nemačkih zanatlija i trgovaca došlo je iz austrijskih zemalja. Osim njih se u Beogradu za vreme austrijske vladavine naselio i izvestan broj nemačkih, aškenaških ...
O Jevrejima u Srbiji (od početka XVIII do početka XX veka) / About Jews in Serbia - from the eighteen to the beginning of the twentieth century
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1960)
Kad je Austrija 1718. godine zadobila beogradsku tvrđavu i njena predgrađa, u Beogradu se zateklo više od stotinu Jevreja. Sa Austrijancima su došli i Aškenazi koji su bili austrijski podanici, civilizovaniji, naviknuti ...
Tragedija banatskih Jevreja za vreme Drugog svetskog rata / The tragedy of Jews from Banat in the Second World War
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1960)
Pošto su Banat tokom Drugog svetskog rata držali Nemci, sudbina Banatskih Jevreja posebno je žalosna. Preživeli su samo oni koji su bili trenutno u vojsci ili barem van Banata. Od 1450 Jevreja, koliko ih je bilo u Zrenjaninu ...
Kratak pregled istorije subotičkih Jevreja i njihovog doprinosa razvoju grada / History of the Subotica Jews and their contribution to the development of the city - a short review
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1987)
Ova studija je skraćena verzija mnogo opširnijeg dela koje nosi naslov "Prilog za izučavanje subotičkih Jevreja i njihovog doprinosa razvoju grada". O subotičkim Jevrejima pisani su isključivo neceloviti, fragmentarni i ...
Somborski Jevreji / The Sombor Jews
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1979)
Jevreji su do drugog svetskog rata predstavljali brojnu nacionalnost u Somboru. Posle Srba, Hrvata, Mađara i Nemaca bili su na petom mestu, sa blizu 1.200 žitelja.
Najveći deo somborskih Jevreja su Aškenazi. Njihovi preci ...
Sajmište as a European Site of Holocaust Remembrance / Sajmište kao evropsko mesto sećanja na Holokaust
(Filozofija i društvo, 2012)
The article analyzes the peculiarities of the destruction of Serbian Jews during Second Wolrd War in the local and European context. Of all the sites in Serbia relevant to the destruction of the Serbian Jews, Sajmiste is ...
Neka sećanja na Hašomer Hacair prvih meseci okupacije u Novom Sadu / Some recollections on Hashomer Hatzair in Novi Sad during the first months of occupation
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1975)
Sećanja koja treba da se pribeleže, datiraju unazad blizu 35 godina. A to nije malo - uobičajeno je da se toliko računa ceo jedan Ijudski vek. Lako je objasniti, jer to je prirodno, da su tokom tolikih godina mnogi događaji, ...
Učešće Jevreja u razvoju privrede Banata: prilozi za monografiju o Jevrejima u Banatu / Contribution of the Jews to Banats economic progress
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1979)
Ogroman je značaj incijative i učešća Jevreja u razvoju privrede Banata, bez kojih ona ne bi mogla postići onaj nivo na koji je bila podignuta. Trgovina i industrija, oblasti u kojima su jevrejski privrednici imali najviše ...
Jevreji u Pirotu
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1979)
Prvi Jevreji koji su se doselili u Pirot došli su najverovatnije iz Sofije i Carigrada u 17. veku. Bili su to Sefardi koji su govorili španski (Judeo-Espanjol). Dve stotine godina stari nadgrobni spomenici sa hebrejskim ...
Jevreji u grafičkoj industriji Zrenjanina / Jews in Zrenjanin printing industry
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1979)
Prvu štampariju u Velikom Bečkereku osnovao je 1847. godine Franc Pavle Pajc. Kako je grad imao višenacionalno stanovništvo, štamparija je takođe morala da koristi razne vrste slova za latinicu, ćirilicu, gotiku, ...