Претраживање
Приказ резултата 11-20 од 40
Arhivska građa o Jevrejima u Srbiji / Archival material on Jews in Serbia
(Vršac : Savez rabina Kraljevine S. H. S., 1928)
Prvi deo rada o arhivskoj građi o Jevrejima u Srbiji Dr Alkalaj objavio je u "Jevrejskom almanahu za godinu 5688 (1927-1928)". Pošto je građa veoma obimna, podeljena je u tri godišta Jevrejskog almanaha (III, IV i V) i ...
Jevreji u Zemunu za vreme Vojne granice / Jews in Zemun during the Military Border
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1958)
Posle austrijskog osvajanja Beograda 1717. godine mnogo nemačkih zanatlija i trgovaca došlo je iz austrijskih zemalja. Osim njih se u Beogradu za vreme austrijske vladavine naselio i izvestan broj nemačkih, aškenaških ...
O Jevrejima u Srbiji (od početka XVIII do početka XX veka) / About Jews in Serbia - from the eighteen to the beginning of the twentieth century
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1960)
Kad je Austrija 1718. godine zadobila beogradsku tvrđavu i njena predgrađa, u Beogradu se zateklo više od stotinu Jevreja. Sa Austrijancima su došli i Aškenazi koji su bili austrijski podanici, civilizovaniji, naviknuti ...
Tragedija banatskih Jevreja za vreme Drugog svetskog rata / The tragedy of Jews from Banat in the Second World War
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1960)
Pošto su Banat tokom Drugog svetskog rata držali Nemci, sudbina Banatskih Jevreja posebno je žalosna. Preživeli su samo oni koji su bili trenutno u vojsci ili barem van Banata. Od 1450 Jevreja, koliko ih je bilo u Zrenjaninu ...
Kratak pregled istorije subotičkih Jevreja i njihovog doprinosa razvoju grada / History of the Subotica Jews and their contribution to the development of the city - a short review
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1987)
Ova studija je skraćena verzija mnogo opširnijeg dela koje nosi naslov "Prilog za izučavanje subotičkih Jevreja i njihovog doprinosa razvoju grada". O subotičkim Jevrejima pisani su isključivo neceloviti, fragmentarni i ...
Somborski Jevreji / The Sombor Jews
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1979)
Jevreji su do drugog svetskog rata predstavljali brojnu nacionalnost u Somboru. Posle Srba, Hrvata, Mađara i Nemaca bili su na petom mestu, sa blizu 1.200 žitelja.
Najveći deo somborskih Jevreja su Aškenazi. Njihovi preci ...
Neka sećanja na Hašomer Hacair prvih meseci okupacije u Novom Sadu / Some recollections on Hashomer Hatzair in Novi Sad during the first months of occupation
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1975)
Sećanja koja treba da se pribeleže, datiraju unazad blizu 35 godina. A to nije malo - uobičajeno je da se toliko računa ceo jedan Ijudski vek. Lako je objasniti, jer to je prirodno, da su tokom tolikih godina mnogi događaji, ...
Učešće Jevreja u razvoju privrede Banata: prilozi za monografiju o Jevrejima u Banatu / Contribution of the Jews to Banats economic progress
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1979)
Ogroman je značaj incijative i učešća Jevreja u razvoju privrede Banata, bez kojih ona ne bi mogla postići onaj nivo na koji je bila podignuta. Trgovina i industrija, oblasti u kojima su jevrejski privrednici imali najviše ...
Jevreji u Pirotu
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1979)
Prvi Jevreji koji su se doselili u Pirot došli su najverovatnije iz Sofije i Carigrada u 17. veku. Bili su to Sefardi koji su govorili španski (Judeo-Espanjol). Dve stotine godina stari nadgrobni spomenici sa hebrejskim ...
Jevreji u grafičkoj industriji Zrenjanina / Jews in Zrenjanin printing industry
(Beograd : Savez jevrejskih opština Jugoslavije [Federation of Jewish Communitues in Jugoslavia], 1979)
Prvu štampariju u Velikom Bečkereku osnovao je 1847. godine Franc Pavle Pajc. Kako je grad imao višenacionalno stanovništvo, štamparija je takođe morala da koristi razne vrste slova za latinicu, ćirilicu, gotiku, ...