Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove
Death sentence in Judaism through centuries
Abstract
"... Pristup rabinskog prava pitanju smrtne kazne može poslužiti kao izvanredna ilustracija kulturnog prilagođavanja drevnog teksta novopostignutom stepenu moralnog razvitka zajednice čiji se kulturni, vjerski - pa i nacionalni identitet teoretski zasniva na Svetom tekstu (Pisana Tora) - a praktično na tradicionalnoj interpretaciji Svetog teksta (Usmena Tora). Ne želeći se direktno suprotstaviti slovu Objave, talmudski rabini nisu posegli za formalnim ukidanjem biblijskih odredbi o smrtnoj kazni. - Radije, oni su ih podvrgli humanističkoj interpretaciji koja je urodila suštinskom reformom ove drevne i u njihovo vrijeme već uveliko prevaziđene ustanove. Jasno je da je ova radikalna humanistička interpretacija Svetog Teksta zasnovana na izvjesnoj teoriji Objave. - Naime, dok fundamentalistički (jevrejski, hrišćanski ili islamski) pristup Svetoj Knjizi počiva na platonskom poimanju svijeta, u kome se religija doživljava kao zemaljski odsjaj nebeskog ideala (pa je, stoga, Objava nekontekst...ualna, prevremena, nadvremena, svevremena - i, nadasve, apsolutna - te, kao takva, ne treba i ne smije da se prilagođava bilo kojem trenutku, ni onome u kome je data - a kamoli bilo kome sljedećem) - dotle religijski humanizam (jevrejski, hrišćanski ili islamski) polazi od pretpostavke da je svaka Objava prvenstveno božanska intervencija u određenu konkretnu zajednicu koja se nalazi na određenom konkretnom stepenu društvenog i ekonomskog razvoja - te je, sljedstveno, prilagođena tom konkretnom kontekstu - iz čega, opet, proizilazi da je bilo koja konkretna uputa Objave, zapravo, relativna - te da je kategorija apsolutnog (vječna božanska volja) primjenjiva samo na duh zakona - a ne i na njegovo slovo. Objava je, po ovoj teoriji, prvenstveno skup ilustracija koje daju smjer. Iz Objave se, dakle, ne uči nužno šta - nego, radije, kako. - Drugim riječima, nije bitna forma - nego duh - odnosno cilj ili smjer..."
Keywords:
Talmud / Jevrejsko pravo / Jewish law / smrtna kazna - Judaizam / death penalty - Judaism / SanhedrinSource:
Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku), 2005, 1, 152-169Publisher:
- Zenica : Bosansko narodno pozorište
URI
https://www.academia.edu/1104803/Eliezer_Papo_Smrtna_kazna_u_Judaizmu_kroz_vijekove_Capital_Punishment_in_Judaism_Through_the_Ages_in_Bosnian_Zeni%C4%8Dke_sveske_1_2005_pp_152_170https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1520
TY - JOUR AU - Papo, Eliezer PY - 2005 UR - https://www.academia.edu/1104803/Eliezer_Papo_Smrtna_kazna_u_Judaizmu_kroz_vijekove_Capital_Punishment_in_Judaism_Through_the_Ages_in_Bosnian_Zeni%C4%8Dke_sveske_1_2005_pp_152_170 UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1520 AB - "... Pristup rabinskog prava pitanju smrtne kazne može poslužiti kao izvanredna ilustracija kulturnog prilagođavanja drevnog teksta novopostignutom stepenu moralnog razvitka zajednice čiji se kulturni, vjerski - pa i nacionalni identitet teoretski zasniva na Svetom tekstu (Pisana Tora) - a praktično na tradicionalnoj interpretaciji Svetog teksta (Usmena Tora). Ne želeći se direktno suprotstaviti slovu Objave, talmudski rabini nisu posegli za formalnim ukidanjem biblijskih odredbi o smrtnoj kazni. - Radije, oni su ih podvrgli humanističkoj interpretaciji koja je urodila suštinskom reformom ove drevne i u njihovo vrijeme već uveliko prevaziđene ustanove. Jasno je da je ova radikalna humanistička interpretacija Svetog Teksta zasnovana na izvjesnoj teoriji Objave. - Naime, dok fundamentalistički (jevrejski, hrišćanski ili islamski) pristup Svetoj Knjizi počiva na platonskom poimanju svijeta, u kome se religija doživljava kao zemaljski odsjaj nebeskog ideala (pa je, stoga, Objava nekontekstualna, prevremena, nadvremena, svevremena - i, nadasve, apsolutna - te, kao takva, ne treba i ne smije da se prilagođava bilo kojem trenutku, ni onome u kome je data - a kamoli bilo kome sljedećem) - dotle religijski humanizam (jevrejski, hrišćanski ili islamski) polazi od pretpostavke da je svaka Objava prvenstveno božanska intervencija u određenu konkretnu zajednicu koja se nalazi na određenom konkretnom stepenu društvenog i ekonomskog razvoja - te je, sljedstveno, prilagođena tom konkretnom kontekstu - iz čega, opet, proizilazi da je bilo koja konkretna uputa Objave, zapravo, relativna - te da je kategorija apsolutnog (vječna božanska volja) primjenjiva samo na duh zakona - a ne i na njegovo slovo. Objava je, po ovoj teoriji, prvenstveno skup ilustracija koje daju smjer. Iz Objave se, dakle, ne uči nužno šta - nego, radije, kako. - Drugim riječima, nije bitna forma - nego duh - odnosno cilj ili smjer..." PB - Zenica : Bosansko narodno pozorište T2 - Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku) T1 - Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove T1 - Death sentence in Judaism through centuries SP - 152 EP - 169 IS - 1 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1520 ER -
@article{ author = "Papo, Eliezer", year = "2005", abstract = ""... Pristup rabinskog prava pitanju smrtne kazne može poslužiti kao izvanredna ilustracija kulturnog prilagođavanja drevnog teksta novopostignutom stepenu moralnog razvitka zajednice čiji se kulturni, vjerski - pa i nacionalni identitet teoretski zasniva na Svetom tekstu (Pisana Tora) - a praktično na tradicionalnoj interpretaciji Svetog teksta (Usmena Tora). Ne želeći se direktno suprotstaviti slovu Objave, talmudski rabini nisu posegli za formalnim ukidanjem biblijskih odredbi o smrtnoj kazni. - Radije, oni su ih podvrgli humanističkoj interpretaciji koja je urodila suštinskom reformom ove drevne i u njihovo vrijeme već uveliko prevaziđene ustanove. Jasno je da je ova radikalna humanistička interpretacija Svetog Teksta zasnovana na izvjesnoj teoriji Objave. - Naime, dok fundamentalistički (jevrejski, hrišćanski ili islamski) pristup Svetoj Knjizi počiva na platonskom poimanju svijeta, u kome se religija doživljava kao zemaljski odsjaj nebeskog ideala (pa je, stoga, Objava nekontekstualna, prevremena, nadvremena, svevremena - i, nadasve, apsolutna - te, kao takva, ne treba i ne smije da se prilagođava bilo kojem trenutku, ni onome u kome je data - a kamoli bilo kome sljedećem) - dotle religijski humanizam (jevrejski, hrišćanski ili islamski) polazi od pretpostavke da je svaka Objava prvenstveno božanska intervencija u određenu konkretnu zajednicu koja se nalazi na određenom konkretnom stepenu društvenog i ekonomskog razvoja - te je, sljedstveno, prilagođena tom konkretnom kontekstu - iz čega, opet, proizilazi da je bilo koja konkretna uputa Objave, zapravo, relativna - te da je kategorija apsolutnog (vječna božanska volja) primjenjiva samo na duh zakona - a ne i na njegovo slovo. Objava je, po ovoj teoriji, prvenstveno skup ilustracija koje daju smjer. Iz Objave se, dakle, ne uči nužno šta - nego, radije, kako. - Drugim riječima, nije bitna forma - nego duh - odnosno cilj ili smjer..."", publisher = "Zenica : Bosansko narodno pozorište", journal = "Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku)", title = "Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove, Death sentence in Judaism through centuries", pages = "152-169", number = "1", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1520" }
Papo, E.. (2005). Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove. in Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku) Zenica : Bosansko narodno pozorište.(1), 152-169. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1520
Papo E. Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove. in Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku). 2005;(1):152-169. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1520 .
Papo, Eliezer, "Smrtna kazna u Judaizmu kroz vijekove" in Zenica Notebook - Journal for Social Phenomenology and Cultural Dialogue (Zeničke sveske - Časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku), no. 1 (2005):152-169, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1520 .