Odlazak jevrejskih izbeglica - žrtava Holokausta iz evropskih zemalja za Palestinu preko teritorije Jugoslavije 1946-1947. godine
Departure of Jewish Refugees - Holocaust Victims from European Countries to Palestina Through the Territory of Yugoslavia in 1946-1947
Апстракт
Na osnovu nekoliko novih, do sada nekorišćenih dokumenata, kao i relevantne postojeće literature, izvršili smo, u meri u kojoj je to bilo moguće, rekonstrukciju iseljavanja jevrejskih ratnih izbeglica iz Evrope u Palestinu, preko teritorije Jugoslavije, u periodu 1946-1947. godine. Posle Drugog svetskog rata, oslobođeni ratni zarobljenici mogli su slobodno da odluče da li će biti vraćeni u svoje domovine, da li će ostati u zemlji u kojoj su bili u vreme oslobođenja ili će se preseliti u drugu zemlju. Jedan broj jevrejskih vojnih ratnih zatvorenika i većina civilnih izbeglica - žrtava Holokausta - odlučili su da se presele u Palestinu. Budući da je Palestina u to vreme bila pod britanskim mandatom i da su Britanci nametnuli vrlo restriktivnu kvotu useljenja od 1.500 jevrejskih imigranata mesečno, bilo je očigledno da se bilo koja dodatna imigracija može realizovati samo na nezakonit način. Predstavnici Svetskog jevrejskog kongresa obratili su se, između ostalog, Vladi Jugoslavije m...oleći je da pomogne u organizovanju ilegalnog prevoza u Palestinu. Jugoslovenske vlasti su bile saglasne, prvo javno, a potom prećutno, pošto je međunarodna politika počela da bude sve složenija. Naime, sama Jugoslavija je u ovom trenutku bila toliko kritična za jevrejske izbeglice, u koliziji sa Engleskom oko statusa tršćanske teritorije. Ipak, u saradnji jugoslovenskih i jevrejskih zvaničnika, pronađeno je rešenje za taj problem tako što je jugoslovenska teritorija korišćena kao tranzitna ruta, a jugoslovenske jadranske luke kao luke za ukrcavanje za brodove koji su prevozili brojne jevrejske izbeglice do željenog odredišta - Palestine.
After the World War II, the freed war prisoners were free to decide whether they were to be repatriated to their homelands, to stay in the country where they were at the time of liberation, or to move to another country. A number of Jewish military war prisoners and most of the civilian refuges - the Holocaust victims - decided to move to Palestina. Since Palestina was under the British mandate at the time, and that British had imposed a very restrictive immigration quote of 1,500 Jew immigrants a month, it was obvious that any additional immigration could be realized by illegal means only. The World Jewish Congress representatives addressed, among the other, the Government of Yugoslavia asking them to help with organizing illegal transports to Palestina. Yugoslav authorities stood by, firstly in public and tacitly afterwards, since international politics started to be more and more complicated. Namely, Yugoslavia itself was, at the moment so critical for Jewish refugees, in collision ...with England over the Trieste territory status. Nevertheless, in cooperation of Yugoslav and Jewish officials, a solution to that problem was found so that Yugoslav territory was used as a transit route and Yugoslav Adriatic ports as boarding ports for boats carrying numerous Jewish refugees to the desired destination - Palestina.
Кључне речи:
Jevreji - izbeglice / Jews - refugees / jevrejske izbeglice - Palestina / Jewish refugees - Palestina / jeverejske izbeglice - Jugoslavija / Jewish refugees - YugoslaviaИзвор:
Tokovi istorije (Currents of History), 2006, 3, 141-152Издавач:
- Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije
Финансирање / пројекти:
- Срби и Југославија-држава, друштво, политика (RS-MESTD-MPN2006-2010-147043)
URI
http://tokovi.istorije.rs/lat/uploaded/3-2006/2006_3_08_Ivankovic.pdfhttps://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1377
http://tokovi.istorije.rs/lat/uploaded/3-2006/2006_3_08_Ivankovic.pdf
Колекције
TY - JOUR AU - Ivanković, Mladenka PY - 2006 UR - http://tokovi.istorije.rs/lat/uploaded/3-2006/2006_3_08_Ivankovic.pdf UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1377 UR - http://tokovi.istorije.rs/lat/uploaded/3-2006/2006_3_08_Ivankovic.pdf AB - Na osnovu nekoliko novih, do sada nekorišćenih dokumenata, kao i relevantne postojeće literature, izvršili smo, u meri u kojoj je to bilo moguće, rekonstrukciju iseljavanja jevrejskih ratnih izbeglica iz Evrope u Palestinu, preko teritorije Jugoslavije, u periodu 1946-1947. godine. Posle Drugog svetskog rata, oslobođeni ratni zarobljenici mogli su slobodno da odluče da li će biti vraćeni u svoje domovine, da li će ostati u zemlji u kojoj su bili u vreme oslobođenja ili će se preseliti u drugu zemlju. Jedan broj jevrejskih vojnih ratnih zatvorenika i većina civilnih izbeglica - žrtava Holokausta - odlučili su da se presele u Palestinu. Budući da je Palestina u to vreme bila pod britanskim mandatom i da su Britanci nametnuli vrlo restriktivnu kvotu useljenja od 1.500 jevrejskih imigranata mesečno, bilo je očigledno da se bilo koja dodatna imigracija može realizovati samo na nezakonit način. Predstavnici Svetskog jevrejskog kongresa obratili su se, između ostalog, Vladi Jugoslavije moleći je da pomogne u organizovanju ilegalnog prevoza u Palestinu. Jugoslovenske vlasti su bile saglasne, prvo javno, a potom prećutno, pošto je međunarodna politika počela da bude sve složenija. Naime, sama Jugoslavija je u ovom trenutku bila toliko kritična za jevrejske izbeglice, u koliziji sa Engleskom oko statusa tršćanske teritorije. Ipak, u saradnji jugoslovenskih i jevrejskih zvaničnika, pronađeno je rešenje za taj problem tako što je jugoslovenska teritorija korišćena kao tranzitna ruta, a jugoslovenske jadranske luke kao luke za ukrcavanje za brodove koji su prevozili brojne jevrejske izbeglice do željenog odredišta - Palestine. AB - After the World War II, the freed war prisoners were free to decide whether they were to be repatriated to their homelands, to stay in the country where they were at the time of liberation, or to move to another country. A number of Jewish military war prisoners and most of the civilian refuges - the Holocaust victims - decided to move to Palestina. Since Palestina was under the British mandate at the time, and that British had imposed a very restrictive immigration quote of 1,500 Jew immigrants a month, it was obvious that any additional immigration could be realized by illegal means only. The World Jewish Congress representatives addressed, among the other, the Government of Yugoslavia asking them to help with organizing illegal transports to Palestina. Yugoslav authorities stood by, firstly in public and tacitly afterwards, since international politics started to be more and more complicated. Namely, Yugoslavia itself was, at the moment so critical for Jewish refugees, in collision with England over the Trieste territory status. Nevertheless, in cooperation of Yugoslav and Jewish officials, a solution to that problem was found so that Yugoslav territory was used as a transit route and Yugoslav Adriatic ports as boarding ports for boats carrying numerous Jewish refugees to the desired destination - Palestina. PB - Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije T2 - Tokovi istorije (Currents of History) T1 - Odlazak jevrejskih izbeglica - žrtava Holokausta iz evropskih zemalja za Palestinu preko teritorije Jugoslavije 1946-1947. godine T1 - Departure of Jewish Refugees - Holocaust Victims from European Countries to Palestina Through the Territory of Yugoslavia in 1946-1947 DO - 10.31212/токови SP - 141 EP - 152 IS - 3 ER -
@article{ author = "Ivanković, Mladenka", year = "2006", abstract = "Na osnovu nekoliko novih, do sada nekorišćenih dokumenata, kao i relevantne postojeće literature, izvršili smo, u meri u kojoj je to bilo moguće, rekonstrukciju iseljavanja jevrejskih ratnih izbeglica iz Evrope u Palestinu, preko teritorije Jugoslavije, u periodu 1946-1947. godine. Posle Drugog svetskog rata, oslobođeni ratni zarobljenici mogli su slobodno da odluče da li će biti vraćeni u svoje domovine, da li će ostati u zemlji u kojoj su bili u vreme oslobođenja ili će se preseliti u drugu zemlju. Jedan broj jevrejskih vojnih ratnih zatvorenika i većina civilnih izbeglica - žrtava Holokausta - odlučili su da se presele u Palestinu. Budući da je Palestina u to vreme bila pod britanskim mandatom i da su Britanci nametnuli vrlo restriktivnu kvotu useljenja od 1.500 jevrejskih imigranata mesečno, bilo je očigledno da se bilo koja dodatna imigracija može realizovati samo na nezakonit način. Predstavnici Svetskog jevrejskog kongresa obratili su se, između ostalog, Vladi Jugoslavije moleći je da pomogne u organizovanju ilegalnog prevoza u Palestinu. Jugoslovenske vlasti su bile saglasne, prvo javno, a potom prećutno, pošto je međunarodna politika počela da bude sve složenija. Naime, sama Jugoslavija je u ovom trenutku bila toliko kritična za jevrejske izbeglice, u koliziji sa Engleskom oko statusa tršćanske teritorije. Ipak, u saradnji jugoslovenskih i jevrejskih zvaničnika, pronađeno je rešenje za taj problem tako što je jugoslovenska teritorija korišćena kao tranzitna ruta, a jugoslovenske jadranske luke kao luke za ukrcavanje za brodove koji su prevozili brojne jevrejske izbeglice do željenog odredišta - Palestine., After the World War II, the freed war prisoners were free to decide whether they were to be repatriated to their homelands, to stay in the country where they were at the time of liberation, or to move to another country. A number of Jewish military war prisoners and most of the civilian refuges - the Holocaust victims - decided to move to Palestina. Since Palestina was under the British mandate at the time, and that British had imposed a very restrictive immigration quote of 1,500 Jew immigrants a month, it was obvious that any additional immigration could be realized by illegal means only. The World Jewish Congress representatives addressed, among the other, the Government of Yugoslavia asking them to help with organizing illegal transports to Palestina. Yugoslav authorities stood by, firstly in public and tacitly afterwards, since international politics started to be more and more complicated. Namely, Yugoslavia itself was, at the moment so critical for Jewish refugees, in collision with England over the Trieste territory status. Nevertheless, in cooperation of Yugoslav and Jewish officials, a solution to that problem was found so that Yugoslav territory was used as a transit route and Yugoslav Adriatic ports as boarding ports for boats carrying numerous Jewish refugees to the desired destination - Palestina.", publisher = "Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije", journal = "Tokovi istorije (Currents of History)", title = "Odlazak jevrejskih izbeglica - žrtava Holokausta iz evropskih zemalja za Palestinu preko teritorije Jugoslavije 1946-1947. godine, Departure of Jewish Refugees - Holocaust Victims from European Countries to Palestina Through the Territory of Yugoslavia in 1946-1947", doi = "10.31212/токови", pages = "141-152", number = "3" }
Ivanković, M.. (2006). Odlazak jevrejskih izbeglica - žrtava Holokausta iz evropskih zemalja za Palestinu preko teritorije Jugoslavije 1946-1947. godine. in Tokovi istorije (Currents of History) Beograd : Institut za noviju istoriju Srbije.(3), 141-152. https://doi.org/10.31212/токови
Ivanković M. Odlazak jevrejskih izbeglica - žrtava Holokausta iz evropskih zemalja za Palestinu preko teritorije Jugoslavije 1946-1947. godine. in Tokovi istorije (Currents of History). 2006;(3):141-152. doi:10.31212/токови .
Ivanković, Mladenka, "Odlazak jevrejskih izbeglica - žrtava Holokausta iz evropskih zemalja za Palestinu preko teritorije Jugoslavije 1946-1947. godine" in Tokovi istorije (Currents of History), no. 3 (2006):141-152, https://doi.org/10.31212/токови . .