Претраживање
Приказ резултата 1-10 од 26
Histoire et postmemoire: "Histoire des grandsparents que je n'ai pas eus" d'Ivan Jablonka / Istorija i postmemorija: "Histoire des grands-parents que je n'ai pas eus" Ivana Jablonke
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Dans son essai "L'ere du temoin" (1998), Annette Wieviorka distingue trois temps pour decrire l'histoire de la memoire de la Shoah. Le dernier est qualifie d' "ere du temoin". Aujourd'hui, les ecrivains qui racontent cet ...
Stradanјe Srba i Jevreja u romanu "Jasenovac" Ljube Jandrića / Victimization of Serbs and Jews in Ljubo Jandrić's novel "Jasenovac"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Posmatrajući Jandrićev roman kao svojevrsno svedočanstvo o zločinima nad Srbima i Jevrejima, počinjenim u koncentracionom logoru Jasenovac, u radu se bavimo genezom zla, mržnje i destrukcije. Takođe, fokus je usmeren na ...
Kapo - titula nemogućnosti postojanјa između "mi" i "oni" / Kapo - the title of the impossibility of existence between "we" and "they"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu se ispituje način oblikovanja figure kapoa u srpskoj književnosti proučavanjem drame "Nebeski odred" Đorđa Lebovića i Aleksandra Obrenovića i romana "Kapo" Aleksandra Tišme. Analizom psihološke motivacije junaka i ...
Sa distance - Silvija Plat, pesme o Holokaustu i pitanјe identifikacije „ne-žrtve” / From a distance - Sylvia Plath, Holocaust poems and the question of "non-victim" identification
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Jedna od najupečatlјivijih metafora u poetici kontroverzne američke pesnikinje Silvije Plat predstavlјa njenu identifikaciju sa nacističkim progonom Jevreja u Drugom svetskom ratu. Poznata je tendencija kritike da Platovu ...
Jevrejsko nasleđe u dramskom stvaralaštvu Harolda Pintera / Jewish heritage in Harold Pinter's plays
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U središtu dramskih tekstova Harolda Pintera, posebno u onim iz rane faze njegovog stvaralaštva nalazi se odnos između čoveka i jezika. Likovi iz njegovih drama ne mogu da se suoče sa bolnom prošlošću, te u njihovim ...
(Post)memorija i naracija traume: zlokobni “Crni psi” Ijana Makjuana / (Post)memory and the trauma narrative: the eerie “Black dogs” by Ian Mcewan
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Savremeni britanski romanopisac Ijan Makjuan u svojim romanima nerijetko se vraća istoriji Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Roman "Crni psi" predstavlja vjernu sliku tog burnog i intrigantnog istorijskog konteksta, koji ...
Trauma neizrecivog i oblikovanјe identiteta: besudbinstvo Imrea Kertesa / Trauma of the unspeakable and the shaping of identity: fatelessness by Imre Kertesz
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Na primeru romana "Besudbinstvo" Imrea Kertesa osvetlićemo umetničko transponovanje ličnog logorskog iskustva: sve doživlјeno pisac stavlјa pod snažnu kontrolu pripovedne samosvesti. Postupak očuđenja obeležava dve prelomne ...
Nesuočavanje roditelja sa nacističkom prošlošću u romanu “U senci moga brata” Uvea Tima / Parents' confrontation (or not) with the Nazi past in the novel “In my brother's shadow” by Uwe Timm
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2023)
U ovom radu bavićemo se pitanjem krivice i suočavanjem sa njom. Predmet istraživanja jeste roman "U senci moga brata" Uvea Tima, tačnije odnos generacije roditelja prema periodu vladavine nacista i nedelima počinjenim u ...
Trauma - memorija i naracija: A. Bariko i S. Žaprizo / Trauma - memory and narration: A. Baricco and S. Japrisot
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Kompleksnost odnosa između traume, memorije i naracije istražena je na ratnim romanima "Ova priča" Alesandra Barika i "Veridba je dugo trajala" Sebastijena Žaprizoa. Istraživanje se bazira na analizi radova teoretičara ...
Ka poetici postmemorije Daše Drndić: figura naratora / Towards Dasa Drndic's poetics of postmemory: the figure of the narrator
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2023)
Jedan od formativnih elemenata poetike postmemorije "Holokaust romana" Daše Drndić jeste narativno višeglasje. U radu se višeglasju pristupa iz perspektive narativnih instanci, naročito kohezivne narativne figure - figure ...