Претраживање
Приказ резултата 11-20 од 26
(Post)memorija i naracija traume: zlokobni “Crni psi” Ijana Makjuana / (Post)memory and the trauma narrative: the eerie “Black dogs” by Ian Mcewan
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Savremeni britanski romanopisac Ijan Makjuan u svojim romanima nerijetko se vraća istoriji Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Roman "Crni psi" predstavlja vjernu sliku tog burnog i intrigantnog istorijskog konteksta, koji ...
Stradanјe Srba i Jevreja u romanu "Jasenovac" Ljube Jandrića / Victimization of Serbs and Jews in Ljubo Jandrić's novel "Jasenovac"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Posmatrajući Jandrićev roman kao svojevrsno svedočanstvo o zločinima nad Srbima i Jevrejima, počinjenim u koncentracionom logoru Jasenovac, u radu se bavimo genezom zla, mržnje i destrukcije. Takođe, fokus je usmeren na ...
Kapo - titula nemogućnosti postojanјa između "mi" i "oni" / Kapo - the title of the impossibility of existence between "we" and "they"
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu se ispituje način oblikovanja figure kapoa u srpskoj književnosti proučavanjem drame "Nebeski odred" Đorđa Lebovića i Aleksandra Obrenovića i romana "Kapo" Aleksandra Tišme. Analizom psihološke motivacije junaka i ...
Histoire et postmemoire: "Histoire des grandsparents que je n'ai pas eus" d'Ivan Jablonka / Istorija i postmemorija: "Histoire des grands-parents que je n'ai pas eus" Ivana Jablonke
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Dans son essai "L'ere du temoin" (1998), Annette Wieviorka distingue trois temps pour decrire l'histoire de la memoire de la Shoah. Le dernier est qualifie d' "ere du temoin". Aujourd'hui, les ecrivains qui racontent cet ...
Radost i tuga Samokovlijinih Jevreja / Joy and sorrow of Samokovlija's Jews
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Potomak serfadskih Jevreja, Isak Samokovlija, za dominantne likove svojih pripovijedaka uzimao je Jevreje bosanske kasabe. Gradeći svoje likove u psihološkoj prizmi, književnik je vješto opisivao ambijent svojih junaka. ...
Aktuelnost Holokausta u drami "Pepeo pepelu" Harolda Pintera / Currency of the Holocaust in Harold Pinter's play “Ashes to ashes”
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U radu ćemo istražiti na koji način Harold Pinter reaktualizuje temu Holokausta u drami „Pepeo pepelu”. Naročita pažnja biće usmerena na upotrebu tišine kao dramskog sredstva i prikaz odnosa između zločinca, žrtve i svedoka ...
Ka poetici postmemorije Daše Drndić: figura naratora / Towards Dasa Drndic's poetics of postmemory: the figure of the narrator
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2023)
Jedan od formativnih elemenata poetike postmemorije "Holokaust romana" Daše Drndić jeste narativno višeglasje. U radu se višeglasju pristupa iz perspektive narativnih instanci, naročito kohezivne narativne figure - figure ...
Odnos prema prošlosti i istoriji holokausta - Staro sajmište / Relation to the past and the history of the Holocaust - Staro sajmiste
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2023)
U ovom radu bavićemo se mestom Staro sajmište, koje tokom Drugog svetskog rata dobija novu svrhu i postaje jevrejski logor, kao i time kakav je odnos društva i vlasti prema ovom mestu, koje je tokom svoje istorije postalo ...
Aušvic i borba za opstanak u romanu "Zar je to čovek" Prima Levija / Auschwitz and the struggle for survival in the novel "If this is a man" by Primo Levi?
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2023)
U ovom radu biće razmatrana svakodnevna borba za život i način življenja u koncentracionom logoru Aušvic u delu Prima Levija "Zar je to čovek". Nastojimo sagledati uslove života u logoru, put do tog mesta, proces selekcije ...
Fragmenti sećanјa Lalija Sokolova: prilog tumačenјu memoarsko-autobiografske proze o Holokaustu / Фрагменты воспоминаний Лалийа Соколова: прилог растолкованию мемуарско-автобиографической прозы о Холокаусте
(Niš : Filozofski fakultet Univerziteta, 2020)
Predmet ovog rada je analiza žanrovskih, formalnih i sadržinskih obeležja dela "Tetovažer iz Aušvica" Heder Moris, koje pripada korpusu književnosti o Holokaustu, a koje, zahvalјujući svojim formalnim karakteristikama, ...