Search
Now showing items 11-20 of 39
The Trade Zone as Cross-Cultural Space: Belgrade Carsi / Trgovačka zona kao međukulturalni prostor: Beograd Karsi
(Beer-Sheva : Ben-Gurion University of the Negev, Moshe David Gaon Center for Ladino Culture, 2013)
"The creation of the Ottoman Balkan culture was a very complex process involving the state, society, religion, local traditions, and trade.1 One of the main characteristics of Balkan culture is its multicultural nature. ...
A Subotica se pravila kao da je sve u redu. Holokaust kao kulminacija višedecenijske trpeljivosti prema antisemitizmu / Szabadka úgy tett, mintha minden rendben lett volna. A holokauszt kulminálása mint az antiszemitizmus több évtizedes tolerálása
(Subotica : Jevrejska opština, 2014)
Od pretposlednje decenije 19. veka do izbijanja Drugog svetskog rata u subotičkoj štampi se može pratiti kontinuitet antisemitski intoniranih tekstova. I na one štampane u doba Austrougarske, kao i na nastale u vreme ...
Obnova verskog života kod Jevreja posle Drugog svetskog rata u Jugoslaviji / Renewal of religious life for Jews after World War II in Yugoslavia
(Beograd : Univerzitet u Beogradu Filozofski fakultet, 2010)
U godinama neposredno posle Drugog svetskog rata u Jugoslaviji, komunisti su, kao vladajuća ateistička društvena elita, bili prinuđeni da vrlo oprezno pristupe razdvajanju crkve od države. To su od njih zahtevali osetljivi ...
Jewish women’s conversion to Islam in the end of the Ottoman era (Salonica) / Prelazak Jevrejki na islam na kraju otomanske ere (Salonika)
(Beer-Sheva : Ben-Gurion University of the Negev, Moshe David Gaon Center for Ladino Culture, 2013)
Mass Conversion of Christians and Jews to Islam was a common phenomenon in the early modern Ottoman Empire. Most researchers agree that the phenomenon of mass Islamization was due to religious persecution and political and ...
Jevreji u Bačkoj Palanci / Jews in Bačka Palanka
(Bačka Palanka : Grupa za razvoj i unapređenje kulture - GRUK, 2017)
Jevreji su vekovima živeli u Bačkoj Palanci, i do 1948. godine činili su značajan elemenat kulturnog, ekonomskog i društvenog života grada. Nakon progona od strane nacista u Drugom svetskom ratu, 37 palanačkih Jevreja koji ...
Ustroj i djelovanje ostalih vjerskih zajednica u Hrvatskoj u 19. stoljeću / Structure and activities of other religious communities in Croatia in the 19th century
(Zagreb : Matica hrvatska, 2016)
Knjiga u kojoj je objavljen ovaj rad donosi sintetski prikaz povijesti hrvatskih zemalja u "dugom" 19. stoljeću. Između ostalog bavi se i poviješću Židova. Prve vijesti o Židovima na prostoru Hrvatske potječu tek s kraja ...
Grigorije Božović i jevrejsko pitanje / Grigorije Božović and the Jewish question
(Kosovska Mitrovica : Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini, 2016)
Intelektualni svet međuratnog jugoslovenskog društva poznavao je primere brojnih jevrejskih javnih radnika, neretko pozicioniranih na samom vrhu književnog, umetničkog i naučnog života. Na profesionalnom polju putevi su ...
Židovi u razvoju gospodarstva Slavonije / Jews in the economic development of Slavonia
(Zagreb : Institut za migracije i narodnosti, 2016)
U radu će se obraditi tema koliki su utjecaj Židovi imali na razvoj gospodarstva u Slavoniji od njihova doseljavanja pa sve do 1941. godine. Iako su prvo u Slavoniju dolazili kao pokućarci, potom trgovci i obrtnici nedvojbeno ...
Jevreji na Kosovu i Metohiji tokom balkanskih i Prvog svetskog rata / Jews in Kosovo and Metohija during Balkan wars and WWI
(Niš : Filozofski fakultet Univerziteta u Nišu, 2015)
Ovaj rad pruža informacije o svakodnevnom životu i socio-ekonomskom, političkom i kulturnom stanju jevrejskih zajednica na Kosovu i Metohiji neposredno pre izbijanja Balkanskih ratova, tokom njihovog vođenja,
to jest - u ...
Židovi u Našicama do Holokausta / Jews in Našice until the Holocaust
(Našice : Udruga za hrvatsku povjesnicu Našice, 2011)
Holokaust je prekinuo život našičke židovske zajednice. U Našicama i okolici je pred izbijanje samog rata, godine 1940., prema popisu Saveza jevrejskih veroispovednih opština bilo 229 Židova, predsjednik je bio Miska (Miška) ...