Pretraživanje
Prikaz rezultata 1-10 od 19
Slovenski Judje: zgodovina in holokavst II. Razprave in članki z znanstvenih srečanj Šoa - spominjajmo se 2012/2013 / Slovenački Jevreji: Istorija i Holokaust II. Diskusije i članci sa naučnih skupova Šoa - da se podsetimo 2012/2013.
(Maribor : Center judovske kulturne dediščine Sinagoga Maribor, 2013)
Tale Zbornik prispevkov je večinoma nasledek vsakoletne prireditve v režiji Sinagoge Maribor, ki poteka že več let na dan spomina na holokavst pod naslovom Šoa - spominjajmo se. Vsako leto ta dogodek, enodnevni znanstveni ...
Od stida i lutanja do jevrejske teme (uslovljenost porekla i literature u delu Aleksandra Tišme) / From shame and wandering to the Jewish theme (conditionality of origin and literature in the work of Aleksandar Tišma)
(Novi Sad : Ruža S. Knežević Perunović, 2018)
U radu se analizira uzročno-posledična veza između pripovedačkog opusa Aleksandra Tišme i njegovog (dvostrukog) porekla koje ga je, na nesvesnom nivou, guralo u stid i samoću i sputavalo njegovo stvaralaštvo. Ova uslovljena ...
Jevrejski arhetip u prozi Aleksandra Tišme (romani Knjiga o Blamu i Upotreba čoveka): doktorska disertacija / Jewish archetype in the prose of Aleksandar Tišma (novels The Book of Blam and The Use of Man): Doctoral dissertation
(Novi Sad : Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, 29-09-2016)
U romanima Knjiga o Blamu i Upotreba čoveka Aleksandra Tišme dominantne teme jesu rat i sudbina čoveka u ratu, a posebno jevrejskog čoveka. Govoriti o romanima Aleksandra Tišme znači najpre govoriti o traganju za identitetom, ...
Prozni opus Aleksandra Tišme: doktorska disertacija / The prose works of Aleksandar Tišma: Doctoral dissertation
(Beograd : Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet, 17-12-2014)
Doktorska disertacija "Prozni opus Aleksandra Tišme" bavi se, u formi monografije, delom tog značajnog pisca druge polovine 20. veka. Uvod se bavi specifičnim mestom Aleksandra Tišme u srpskoj književnosti, kao i osnovnim ...
Srpska knјiževnost kao izvor za istraživanјe i razumevanјe Holokausta: srpski i jevrejski narativ stradanјa u srpskoj knјiževnosti / Serbian literature as a source for Holocaust research and understanding: the Serbian and Jewish narrative of suffering in Serbian literature
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Ovaj rad će istraživati pre svega srpski narativ stradanja u Drugom svetskom ratu, oličen u literaturi Branka Ćopića. Ovaj narativ će biti promišlјan spram narativa književnosti o Holokaustu ili u vezi sa njim, prevashodno ...
Majka, sestra u "Porodičnom cirkusu" ("Bašta, pepeo", "Peščanik", "Rani jadi") / Mother, sister in trilogy "Family circus" ("Garden, ashes", "Hourglass", "Early sorrows")
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2022)
Osnovna namera rada je da prikaže likove majke i sestre u trilogiji „Porodični cirkus” Danila Kiša. Ova trilogija sadrži romane: „Bašta, pepeo“ (Bašta, pepeo), „Peščanik“ (Peščanik) i „Rani jadi“ (Rani jadi). Cilj nam je ...
Iz svedočenja streljanog "munkaša" Vilima / From the testimony of shot "munkás" Vilim
(Novi Sad : Vladimir Todorović, 2020)
Nemica Johana Koh, rođena u Bačkoj 1932, sećala se 2014. jutra kad je s majkom i sestrom, zapregom, bežala iz okoline Crvenke s drugim folksdojčerima. Nedaleko od te kolone, mučeći se, išle su na stotine Jevreja, logoraša ...
Sa distance - Silvija Plat, pesme o Holokaustu i pitanјe identifikacije „ne-žrtve” / From a distance - Sylvia Plath, Holocaust poems and the question of "non-victim" identification
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
Jedna od najupečatlјivijih metafora u poetici kontroverzne američke pesnikinje Silvije Plat predstavlјa njenu identifikaciju sa nacističkim progonom Jevreja u Drugom svetskom ratu. Poznata je tendencija kritike da Platovu ...
Efekat Holokausta u romanu "Gec i Majer" Davida Albaharija / Holocaust effect in "Gotz and Meyer" by David Albahari
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U ovom radu, a na primeru romana "Gec i Majer" Davida Albaharija i u okvirima post-modernističke poetike, biće reči o "junaku kao tipu", predstavniku istoriografske metafikcije, kog Linda Hačion naziva "podesnim tipom". U ...
Feniks je ženskog roda: (ne)mogućnost isceljenja traume izrečene sotto voce / Phoenix is female: the (im)possibility of healing trauma voiced in sotto voce
(Kragujevac : Filološko-umetnički fakultet, 2021)
U ovom radu bavićemo se reprezentacijom traume Holokausta iz ženske perspektive u igranim filmovima „Ida” (2013) Pavela Pavlikovskog , „Feniks” (2014) Kristijana Pecolda, i u Netfliks mini-seriji „Neortodoksna” (2020) ...