Nisim Albahari: komunist, antifašist i tragično
Nisim Albahari: communist, anti-fascist and tragic
2020
Preuzimanje 🢃
Poglavlje u monografiji (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
U hrestomatijski koncipiranoj knjizi "Kritičari o Amiru Brki" koju je priredio Muhidin Džanko u poglavlju "Kulturna i opća historija, publicistika" nekoliko radova je posvećeno osvrtu na knjigu Amira Brke "Nisim Albahari, tragični revolucionar" (Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2018.). Autor se u ovom osvrtu bavi pitanjem protivljenja Amira Brke istorijskoj reviziji sagledavanja mesta i uloge antifašizma, a sve to pod maskom antikomunizma. Pa kaže: „...fundamentalistički antikomunizam....demonstrira se u bezobzirnoj i bestidnoj reviziji historije komunističke ljevice i s njom povezanog antifašizma koji se objektivirao u formi partizanske i narodnooslobodilačke borbe na tlu Jugoslavije i Bosne i Hercegovine u toku Drugog svjetskog rata. Pjesnik Amir Brka zna za tu reviziju koja se događa i u historiografiji i u angažmanu troglave etnokratije te njenih ideoloških apologeta: no, on se protivi njenim kreatorima i njihovim aspiracijama. Eksplicitan je u tom protivljenju, kao što je ...eksplicitan i u protivljenju onome što naziva kultura selektivnoga pamćenja koja se ozbiljuje, između ostaloga, i kroz promjene naziva ulica....razgovijetan je, nedvosmislen i eksplicitan i u svojim pozitivnim, a ne samo kritičkim aspiracijama: "Prioritetno mi je, dakle, da u našoj katastrofičnoj suvremenosti doprinesem očuvanju ideala s kojima su antifašisti, u samopožrtvovnoj borbi tokom Drugoga svjetskog rata, u Bosni i Hercegovini prije svega, predvodili oslobodilački pokret i spašavali ljudski sadržaj čovjekova svijeta." Nadalje M. Džanko elaborira o Brkinom kritičkom diskursu o pisanjima i stavovima više poznatih autora, pa tako o tvrdnjama: Ive Goldštajna, Muhameda Hadžijahića, Predraga Fincija, Samuela Pinte.... da bi se opet u drugom delu svoga pisanja osvrnuo "samo na neke elemente Brkinog poimanja i obrazloženja takve atribucije" koja ga navodi da glavni lik svoje knjige, Nisima Albaharija, "naziva nesumljivo tragičnim revolucionarom". U svemu tome Muhidin Džanko konstatuje i kaže: "Uočimo i akcentirajmo: morao je (Amir Brka kao autor knjige) uložiti ogromni istraživački trud da bi otkrio, prikupio i konsultirao zadivljujuće brojne izvore čiji su autori i Jevreji i osobe drugih etničkih pripadnosti (svjedoči o tome opsežna bibliografija koje je navedena u knjizi) kako bi onda mogao, a na to pretendira, nakon što je u prvom djelu knjige prezentirao jednu konciznu rekonstrukciju procesa doseljavanja Jevreja na južnoslovenske prostore i posebno u Bosnu i Hercegovinu, otkloniti - u njima uočene - nehotimične netačnosti, previde, nepreciznosti i omaške te ponuditi svoje uvide u kojima se navode s imenom i prezimenom te s kratkim biografskim podacima Jevreji iz Tešnja koje su ustaše ubile u Jasenovcu i na drugim mjestima. On ih, dakle, ne dehumanizira tako što bi njihov genocidni pogrom prikazao samo kroz puki, kroz, zapravo, deperosnalizirani statistički iskaz.“
Ključne reči:
"Nisim Albahari, tragični revolucionar" - Amir Brka - književne kritike / Nisim Albahari (1916-1991) - u književnoj kriticiIzvor:
Kritičari o Amiru Brki, 2020, 190-500Izdavač:
- Tešanj : Opća biblioteka
Kolekcije
Temat
Projekat [Project]TY - CHAP AU - Zgodić, Esad PY - 2020 UR - https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/handle/123456789/1504 AB - U hrestomatijski koncipiranoj knjizi "Kritičari o Amiru Brki" koju je priredio Muhidin Džanko u poglavlju "Kulturna i opća historija, publicistika" nekoliko radova je posvećeno osvrtu na knjigu Amira Brke "Nisim Albahari, tragični revolucionar" (Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2018.). Autor se u ovom osvrtu bavi pitanjem protivljenja Amira Brke istorijskoj reviziji sagledavanja mesta i uloge antifašizma, a sve to pod maskom antikomunizma. Pa kaže: „...fundamentalistički antikomunizam....demonstrira se u bezobzirnoj i bestidnoj reviziji historije komunističke ljevice i s njom povezanog antifašizma koji se objektivirao u formi partizanske i narodnooslobodilačke borbe na tlu Jugoslavije i Bosne i Hercegovine u toku Drugog svjetskog rata. Pjesnik Amir Brka zna za tu reviziju koja se događa i u historiografiji i u angažmanu troglave etnokratije te njenih ideoloških apologeta: no, on se protivi njenim kreatorima i njihovim aspiracijama. Eksplicitan je u tom protivljenju, kao što je eksplicitan i u protivljenju onome što naziva kultura selektivnoga pamćenja koja se ozbiljuje, između ostaloga, i kroz promjene naziva ulica....razgovijetan je, nedvosmislen i eksplicitan i u svojim pozitivnim, a ne samo kritičkim aspiracijama: "Prioritetno mi je, dakle, da u našoj katastrofičnoj suvremenosti doprinesem očuvanju ideala s kojima su antifašisti, u samopožrtvovnoj borbi tokom Drugoga svjetskog rata, u Bosni i Hercegovini prije svega, predvodili oslobodilački pokret i spašavali ljudski sadržaj čovjekova svijeta." Nadalje M. Džanko elaborira o Brkinom kritičkom diskursu o pisanjima i stavovima više poznatih autora, pa tako o tvrdnjama: Ive Goldštajna, Muhameda Hadžijahića, Predraga Fincija, Samuela Pinte.... da bi se opet u drugom delu svoga pisanja osvrnuo "samo na neke elemente Brkinog poimanja i obrazloženja takve atribucije" koja ga navodi da glavni lik svoje knjige, Nisima Albaharija, "naziva nesumljivo tragičnim revolucionarom". U svemu tome Muhidin Džanko konstatuje i kaže: "Uočimo i akcentirajmo: morao je (Amir Brka kao autor knjige) uložiti ogromni istraživački trud da bi otkrio, prikupio i konsultirao zadivljujuće brojne izvore čiji su autori i Jevreji i osobe drugih etničkih pripadnosti (svjedoči o tome opsežna bibliografija koje je navedena u knjizi) kako bi onda mogao, a na to pretendira, nakon što je u prvom djelu knjige prezentirao jednu konciznu rekonstrukciju procesa doseljavanja Jevreja na južnoslovenske prostore i posebno u Bosnu i Hercegovinu, otkloniti - u njima uočene - nehotimične netačnosti, previde, nepreciznosti i omaške te ponuditi svoje uvide u kojima se navode s imenom i prezimenom te s kratkim biografskim podacima Jevreji iz Tešnja koje su ustaše ubile u Jasenovcu i na drugim mjestima. On ih, dakle, ne dehumanizira tako što bi njihov genocidni pogrom prikazao samo kroz puki, kroz, zapravo, deperosnalizirani statistički iskaz.“ PB - Tešanj : Opća biblioteka T2 - Kritičari o Amiru Brki T1 - Nisim Albahari: komunist, antifašist i tragično T1 - Nisim Albahari: communist, anti-fascist and tragic SP - 190 EP - 500 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1504 ER -
@inbook{ author = "Zgodić, Esad", year = "2020", abstract = "U hrestomatijski koncipiranoj knjizi "Kritičari o Amiru Brki" koju je priredio Muhidin Džanko u poglavlju "Kulturna i opća historija, publicistika" nekoliko radova je posvećeno osvrtu na knjigu Amira Brke "Nisim Albahari, tragični revolucionar" (Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2018.). Autor se u ovom osvrtu bavi pitanjem protivljenja Amira Brke istorijskoj reviziji sagledavanja mesta i uloge antifašizma, a sve to pod maskom antikomunizma. Pa kaže: „...fundamentalistički antikomunizam....demonstrira se u bezobzirnoj i bestidnoj reviziji historije komunističke ljevice i s njom povezanog antifašizma koji se objektivirao u formi partizanske i narodnooslobodilačke borbe na tlu Jugoslavije i Bosne i Hercegovine u toku Drugog svjetskog rata. Pjesnik Amir Brka zna za tu reviziju koja se događa i u historiografiji i u angažmanu troglave etnokratije te njenih ideoloških apologeta: no, on se protivi njenim kreatorima i njihovim aspiracijama. Eksplicitan je u tom protivljenju, kao što je eksplicitan i u protivljenju onome što naziva kultura selektivnoga pamćenja koja se ozbiljuje, između ostaloga, i kroz promjene naziva ulica....razgovijetan je, nedvosmislen i eksplicitan i u svojim pozitivnim, a ne samo kritičkim aspiracijama: "Prioritetno mi je, dakle, da u našoj katastrofičnoj suvremenosti doprinesem očuvanju ideala s kojima su antifašisti, u samopožrtvovnoj borbi tokom Drugoga svjetskog rata, u Bosni i Hercegovini prije svega, predvodili oslobodilački pokret i spašavali ljudski sadržaj čovjekova svijeta." Nadalje M. Džanko elaborira o Brkinom kritičkom diskursu o pisanjima i stavovima više poznatih autora, pa tako o tvrdnjama: Ive Goldštajna, Muhameda Hadžijahića, Predraga Fincija, Samuela Pinte.... da bi se opet u drugom delu svoga pisanja osvrnuo "samo na neke elemente Brkinog poimanja i obrazloženja takve atribucije" koja ga navodi da glavni lik svoje knjige, Nisima Albaharija, "naziva nesumljivo tragičnim revolucionarom". U svemu tome Muhidin Džanko konstatuje i kaže: "Uočimo i akcentirajmo: morao je (Amir Brka kao autor knjige) uložiti ogromni istraživački trud da bi otkrio, prikupio i konsultirao zadivljujuće brojne izvore čiji su autori i Jevreji i osobe drugih etničkih pripadnosti (svjedoči o tome opsežna bibliografija koje je navedena u knjizi) kako bi onda mogao, a na to pretendira, nakon što je u prvom djelu knjige prezentirao jednu konciznu rekonstrukciju procesa doseljavanja Jevreja na južnoslovenske prostore i posebno u Bosnu i Hercegovinu, otkloniti - u njima uočene - nehotimične netačnosti, previde, nepreciznosti i omaške te ponuditi svoje uvide u kojima se navode s imenom i prezimenom te s kratkim biografskim podacima Jevreji iz Tešnja koje su ustaše ubile u Jasenovcu i na drugim mjestima. On ih, dakle, ne dehumanizira tako što bi njihov genocidni pogrom prikazao samo kroz puki, kroz, zapravo, deperosnalizirani statistički iskaz.“", publisher = "Tešanj : Opća biblioteka", journal = "Kritičari o Amiru Brki", booktitle = "Nisim Albahari: komunist, antifašist i tragično, Nisim Albahari: communist, anti-fascist and tragic", pages = "190-500", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1504" }
Zgodić, E.. (2020). Nisim Albahari: komunist, antifašist i tragično. in Kritičari o Amiru Brki Tešanj : Opća biblioteka., 190-500. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1504
Zgodić E. Nisim Albahari: komunist, antifašist i tragično. in Kritičari o Amiru Brki. 2020;:190-500. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1504 .
Zgodić, Esad, "Nisim Albahari: komunist, antifašist i tragično" in Kritičari o Amiru Brki (2020):190-500, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_jdb_1504 .